Kaštel Gomilica je ove nedjelje ponovno disala u ritmu tradicionalne dalmatinske pisme – održan je koncert u sklopu manifestacije "7 klapa", glazbenog događanja koje u sebi nosi i duh svjetskog Dana glazbe. Organizaciju potpisuje klaster Zora, dok je suorganizator Župa sv. Jeronima, a ovogodišnji domaćin bila je klapa Sv. Jeronim.
Uz prekrasan ambijent stare crkvice Sv. Jeronima, večer je bila posvećena ljepoti a cappella izvođenja i bogatstvu hrvatske glazbene baštine, a publika je imala priliku uživati u raznolikim izvedbama klapa Sv. Jeronim, Crkvenih kantača te klapa Štorija, Podvorje i Gabine.
Klapa Sv. Jeronim – domaćini s dušom
Klapa Sv. Jeronim osnovana je 2010. godine, a danas kao muška klapa djeluje pod vodstvom prof. Mirka Radana. Istaknula se brojnim nastupima u zemlji i inozemstvu, a posebno se veže uz festival Večeri dalmatinske pisme u Kaštel Kambelovcu.
Za ovu prigodu izveli su emotivne skladbe:
Ne budi me mati
Sveta zemlja Dalmacija
Probudi me mati
U ime klape domaćina, dojmove je podijelio Dario Miletić:
- Pripremili smo klasiku i nešto malo možda modernijeg ritma. Lijepo je zapravo da se svi, okupljamo oko jedne ovakve manifestacije. Ovakvo nešto ima veliko značenje i za domaće i za goste - uzbuđen je bio Miletić.
Crkveni kantači – čuvari glagoljaške baštine
Crkveni kantači iz Kaštel Kambelovca, obnovljeni 2022. godine, njeguju glagoljaško crkveno pjevanje, želeći sačuvati i oživjeti stoljetnu glazbenu baštinu svojih predaka. Njihov repertoar spoj je pučkih napjeva i suvremenih duhovnih skladbi.
Na koncertu su izveli:
1. O Marijo, Majko (pučki crkveni napjev iz Kaštel Kambelovca)
2. Milost (John Newton; obr. Mirko Jankov)
3. Zdravo, Djevo (prema češkoj marijanskoj pjesmi; obr. Mirko Jankov)
Član Crkvenih kantača Ivica Čelan rekao je:
- Mi, ajmo reći, nismo prava klapa ka naše kolege. Ali odgojeni smo na takvoj vrsti glazbe. Želimo donijeti nešto svoje – pučke napjeve, moderne crkvene zborske skladbe. Ljubav prema pjevanju i gušt su nam glavni motiv. Podržavamo ovu manifestaciju od prvog dana i stvarno vjerujemo da će svake godine privlačiti sve više ljudi - rekao je Čelan.
Klapa Štorija – kontinuitet i kvaliteta
Od 2009. godine klapa Štorija pod ravnanjem maestra Jurice Karuze gradi svoju prepoznatljivost na brojnim festivalima, pa će tako i na ovogodišnjoj Večeri dalmatinske pisme.
Za ovu priliku izveli su pjesme:
Ti me vodi preko voda
Molitva za tebe
Krivi ljudi
Klapa Podvorje – zlatni uspjesi i priznanja
Osnovana 2009. u Kaštel Sućurcu, klapa Podvorje iza sebe ima respektabilnu karijeru s više od 16 zlatnih odličja na međunarodnim zborskim festivalima. Vođeni prof. Mariom Božićem, večeras su otpjevali:
Pasiko moja
Divojka je ružu brala
Jubavi ufanje
Klapa Gabine – glasovi s dugim iskustvom
Ova klapa okuplja iskusne pjevače iz raznih renomiranih sastava i njeguje tradicijsko klapsko pjevanje koje je zaštićeno kao nematerijalna kulturna baština UNESCO-a.
Publiku su osvojili izvedbama:
1. Oto muži s Palagruže (obr. Ivan Cinotti)
2. Kroz planine, brda i gore (obr. Eduard Tudor)
3. Čija je ono divojka (obr. Ivan Cinotti)
Publika puna, srca još punija
Program i večer posebno su oduševili i publiku i same organizatore. Srećko Radan, jedan od idejnih začetnika manifestacije, izjavio je:
- Ovo je peta godina zaredom da se održava ‘7 klapa na 7 trgova’. Nekad je svaka klapa nastupala na svom trgu, ali to nije donosilo dovoljno publike. Sada svake godine imamo jednog domaćina i večer se održi na jednoj lokaciji. Ove godine to je crkvica Sv. Jeronima u Gomilici – prostor je prekrasan, publika uvijek pozitivno reagira i pokazuje koliko nam ovakvih kulturnih događanja zapravo nedostaje - podijelio je s nama Radan te najavio kako će se i ove godine na ovom mjestu održavati 'Večeri kod sv. Jeronima' - večeri klasične glazbe.
Manifestacija "7 klapa" još jednom je potvrdila kako klapska pjesma nije samo glazbeni izričaj, već živa veza s identitetom, zajedništvom i emocijama naroda. I ove godine, u Kaštelima – pjesma je govorila srcem.
Foto: Ivana Topić
Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Splitsko-dalmatinske županije u okviru Programa financiranje javnih potreba u kulturi u 2025. godini.
