Danas se među katoličkim vjernicima obilježava Velika subota, koja predstavlja spomen na Kristov počinak u grobu. U večernjim satima u crkvama se slavi Vazmeno bdijenje, kao spomen na Kristovo osloboditeljsko djelo, spomen na Kristovu muku i smrt, te njegovo uskrsnuće.
Na današnji dan ne slavi se euharistijsko slavlje i ne dijeli se pričest. Stoga vjernici posjećuju posebno uređen Božji grob u crkvi. Dan je to koji najavljuje dolazak najvećeg kršćanskog blagdana, Uskrsa.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Velika subota je dan pripreme za blagdan Uskrsa i mnogi vjernici produže post i na današnji dan. Kod kuće čiste, ukrašavaju pisanice, a u nekim dijelovima Hrvatske ukućani su se nekad umivali svježom vodom punom grančica i ljubičica kao simbol ljepote i čistoće.
Posebno slavlje, Vazmeno bdijenje, slijedi u Svetoj noćim započinje paljenjem i blagoslovom “ognja bdijenja”, pripravom uskrsne svijeće, odnosno velike svijeće na kojoj su urezana grčka slova alfa i omega, kao znak da je Krist početak i svršetak svega, te tekuća godina. Zatim svećenik pali uskrsnu svijeću, a vjernici potom pale svoje svijeće od uskrsne, koja se sastoji od četiri dijela: prvi dio - Služba svjetla (blagoslov ognja s kojeg se pali svijeća koja znači uskrsnulog Isusa); drugi dio - Služba riječi (čitanje Biblije Starog i Novog zavjeta); treći dio - Krsna služba (krštenje katekumena i obnova krsnih obećanja, jer prvi Kršćani su se krstili samo u toj noći); četvrti dio - Euharistijska služba koja ima značenje s Kristom prijeći iz smrti u život, to je ujedno i najsvečaniji obred crkvene godine.
Ponovno se počinju svirati orgulje, pale se svijeće na oltaru, te zvone sva zvona. Nastupa radost jer je Krist uskrsnuo, pobijedio smrt.
Bogata liturgija želi pokazati značenje Kristova vazmenog otajstva (tj. muke, smrti i uskrsnuća), po kojem smo otkupljeni.
Foto: ilustracija
