PANEL KONFERENCIJA NA CROATIA NAUTIC SHOWU U MARINI KAŠTELA
Kako trenutno funkcionira selektiranje i odvoz otpada s plovila i koja su moguća unapređenja, suživot masovnog turizma na kopnu i nautičkog turizma na moru, izazovi i prilike za poboljšanja, domaći nautičari kao aktivni eko čuvari Jadrana, te druge inicijative koje imaju za cilj ekološko očuvanje hrvatskog podmorja, teme su o kojima se danas razgovaralo na ekološkoj konferenciji "Nautičari čuvara Jadrana" koju je na Croatia Nutic Showu organizirala Slobodna Dalmacija i Otvoreno more.
Sudionici panela bili su Rudolf Marić, ravnatelj Lučke uprave Rovinj, direktor službe zaštite mora Matko Bašić i operativnih poslova tvrtke Cian Split, mikrobiolog na Institutu za oceanografiju i ribarstvo Slaven Jozić, pomorski inspektor u mirovini Ivica Čikotić i direktor tvrtke Antea Danijel Mataija. Prije same konferencije prisutnima se obratila i županijska pročelnica Upravnog odjela za turizam Mateja Dorčić i predsjednika Udruge Dani hrvatske male brodogradnje Damir Skelin te direktor Slobodne Dalmacije, Vinko Ursić Glavanović.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
- Kao turistička destinacija, Hrvatska je poznata po svojoj prekrasnoj obali, prelijepim otocima i kristalno čistom moru. Svake godine milijuni turista dolaze uživati upravo u tome, a naš brodski i nautički sektor čine jedan od temelja cjelokupne ekonomije. Ipak, s porastom nautičkog turizma i sve većim brojem plovila, nužno je da se angažiramo u zaštiti našeg mora. Jedan od ključnih izazova s kojima se susrećemo je prikupljanje i pravilna obrada otpada s brodova, koji se, nažalost, još uvijek često ispušta u more, i to s izuzetno štetnim posljedicama. Nažalost, otpad negativno utječu na naš turistički sektor i naš okoliš, jer turisti koji dolaze uživati u onome čime se ponosimo, a to je čistoća i netaknuta priroda, mogu se razočarati – kazao je Ursić Glavanović i dodao.
Vinko Ursić Glavanović
- Od ključne važnosti je da razvijamo i implementiramo sustave za prikupljanje i obradu otpadnih voda na svim plovilima. To nije samo zakonska obaveza, već i moralna dužnost svih nas kako bismo osigurali da i buduće generacije mogu uživati u ljepotama našeg mora, a turisti će nastaviti dolaziti i osiguravati gospodarsku održivost cijeloga područja. Naša zemlja, poznata po dugoj tradiciji pomorstva i nautičkog turizma, ima priliku postati lider u održivom pristupu upravljanju otpadnim vodama. Kako bismo to postigli, svi dionici, od vlasnika brodova, upravitelja marina, zakonodavaca do turističkih i ekoloških organizacija, trebaju udružiti snage u stvaranju održivih rješenja. Upravo zato smo se danas okupili kako bismo podijelili iskustva, usmjerili resurse i zajednički radili na razvoju strategija koje će osigurati da Hrvatska i dalje bude sinonim za čisto more i odličan turistički promet. U sklopu toga, naši novinari potrudit će se da ovaj skup prenesu široj javnosti kako bismo svi zajedno mogli raditi na ovim važnim pitanjima – kazao je Ursić i napomenuo da ova tema predstavlja budućnost našeg mora i ekologije, i važnost odgovornog upravljanja otpadnim vodama, marinama i općenito.
- Nautika treba biti naša vrijednost, a ne naša prepreka. Ona je izazov, a nikako ne smije biti nešto što ugrožava sigurnost i okoliš. Važno je razmotriti sve moguće potencijalne izazove, prednosti i obaveze na pomorskom području. Kao Županija imamo nekoliko hvale vrijednih inicijativa, projekata i programa kojima očuvamo naš Jadran. Prvenstveno bih istaknula projekt "Pomorsko je dobro", nagrađeni projekt prepoznat ne samo u našoj zemlji, nego i diljem Mediterana kao primjer dobre prakse u očuvanju našeg najvrjednijeg resursa. Prije dvije godine Županijska skupština usvojila je važan dokument, odluku o osnivanju fonda za prevenciju u slučaju havarija na moru, temeljem kojeg se može odmah reagirati prije nego što se identifikator onečišćenja utvrdi, što omogućava brzu reakciju. Također, Županijski upravni odjel osigurava, u suradnji s Ministarstvom mora, dvije ekološke brodice u hladnom pogonu koje su na raspolaganju 24 sata u slučaju onečišćenja. To su brodice tvrtke Cian d.o.o. kao i brodicu pod upravljanjem Vatrogasnog centra Sveti Florijan, koja je ovdje stacionirana u Gomilici. Suočavamo se s nizom izazova i zato me posebno veseli tajming ove konferencije koja se poklapa sa stupanjem na snagu pravilnika o sigurnosti plovidbe, jer bez jasne regulative, bez inspekcijskog nadzora, teško je govoriti o sigurnom Jadranu. Ovo je najbolji trenutak, uoči sezone, da budemo svi svjesni pravila, da ih poštujemo i da se potrudimo provoditi procedure koje su donesene, kako bi naš vrijedan resurs učinili sigurnim, čistim i zaštićenim – kazala je županijska pročelnica Upravnog odjela za turizam Matea Dorčić.
Matea Dorčić
Brodovi se smatraju najvećim izvorima zagađenja u Jadranu. Intenzivan ljetni nautički promet prati rast broja kopnenih turista u apartmanima i vikendicama, pa se za smanjenje čistoće mora i plaža najlakše okrivljuju neodgovorni skiperi i kapetani. Koliko god vodili računa o okolišu i otpadu, kada je u pitanju odvodnja, velika većina nautičara nažalost svjesno krši zakon. Neovisno o tome na kojoj udaljenosti od obale prazne svoje spremnike. Bez obzira na to što je infrastruktura za legalno pražnjenje u marinama tek u začetku, od 2013. godine Pomorski zakon kaže: "Zabranjuje se u more i na morsku obalu ispuštati i odbacivati kruti i tekući otpad, zauljene vode, fekalije i ostatke tereta s pomorskog objekta, kao i sve druge tvari koje onečišćuju more, zrak ili obalu." Propisana kazna kreće se od 5.000 do 50.000 kuna. Da bi zakon imao smisla, usluga kanaliziranja brodskih otpadnih voda mora biti lako dostupna i po mogućnosti besplatna, rekao je voditelj panel konferencije urednik magazina Otvoreno more Gordan Jelavić.
Na području Splitsko-dalmatinske županije prošle godine zabilježeno 250 tona otpadnih voda
Prema podacima koje je iznio direktor službe zaštite mora i operativnih poslova tvrtke Cian Split Matko Bašić prolu godinu je zabilježeno 14 000 tona otpada, od toga zauljenih voda 4000 tona.
- Imamo zauljene tekućine, kojih ima u značajnim količinama. Međutim, imamo vlastiti pogon za obradu zauljenih voda, iz kojeg se pročišćena voda ispušta, a rezultirajući proizvodi uvijek se plasiraju u postrojenja koja imaju dozvolu od ministarstva, što im omogućuje da koriste te proizvode kao sekundarnu sirovinu. Kvaliteta tog proizvoda je visoka. Nažalost, većina drugih vrsta opasnog otpada mora se predati ministarstvu, jer u Republici Hrvatskoj ne postoji adekvatna infrastruktura za obradu takvog otpada. Čak i da je infrastruktura ovdje prisutna, ne bi bila učinkovita. Nakon spaljivanja, ne preostaje energija koja se može iskoristiti. Što se tiče samih otpadnih voda, to je značajan problem koji se mora rješavati. Na području Splitsko-dalmatinske županije, prošle godine smo zabilježili nekih 250 tona otpadnih voda. To je zapravo jako malo – kazao je Bašić.
Slaven Jozić, Matko Bašić i Rudlof Marić
Bez kontrole na utvrđenim točkama, ispuštanje otpada u more će se nastaviti, kazao je direktor tvrtke Antea Danijel Mataija koja proizvodi uređaje za ispumpavanje crnih i kaljužnih voda sa jahti, brodica i ribarskih brodova u marinama i lukama.
Siva zona onečišćenja mora su brodice
Najveći problem su mala plovilima, odnosno brodice čiju kontrolu ispuštanja otpadnih voda je teško kontrolirati.
- Oni često imaju crne tankove koji nisu u skladu s pravilima. Prema direktivama Europske unije, svaki brod mora imati crni tank koji ima sustav pražnjenja na obali, što uključuje infrastrukturu za pražnjenje, bilo pokretnu ili stalnu. Ta infrastruktura još uvijek nije uspostavljena. I onda smo zapravo u začaranom krugu u kojem je potrebno mnogo toga učiniti. Dobro je što se nešto rješava i što se prepoznaju problemi, kako bi se pronašla rješenja. Međutim, i dalje je naš okoliš, rekao bih, jedan od najčistijih, iako postoje problemi s otpadnim vodama – kazao je pomorski inspektor u mirovini Ivica Čikotić.
No, mikrobiolog na Institutu za oceanografiju i ribarstvo Slaven Jozić kazao je kako su analize na različitim točkama nisu zabilježili značajan utjecaj marine na kvalitetu mora.
- Iako se često spekulira o tome kako marine utječu na onečišćenje, mi to nismo primijetili. Preporučili bismo da se nastavi s praćenjem područja u intenzivnim projektima, jer je važno održavati kvalitetu mikrostrukture okoliša. Moramo imati jasno praćenje mjernih točaka kako bismo primijetili eventualne promjene te reagirali na njih kada dođe do izmjena – kazao je Jozić.
Foto: Ivana Topić
