U organizaciji udruge Kućica sretnog djetinjstva ovog petka i subote u Lukšiću je održan simpozij "Putevima kompetencija". Ovaj stručni skup okupio je više od sto sudionika iz raznih segmenata odgoja i obrazovanja, uključujući odgojitelje, pedagoge, edukacijske rehabilitatore, logopede, pa čak i roditelje. Raznoliki program predavanja i radionica ukazao je na ključne izazove i suvremene pristupe u radu s djecom predškolskog uzrasta.
Predsjednica udruge Kućica sretnog djetinjstva, Marlena Miletić, osim što već dugi niz godina predano djeluje kao odgojiteljica, sustavno povezuje stručnjake i roditelje u sklopu rada udruge. Kućica sretnog djetinjstva kontinuirano pruža podršku svim dionicima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kroz edukacije, radionice i tečajeve, nastojeći unaprijediti pedagošku praksu i osnažiti profesionalni razvoj odgojitelja. S istim ciljem organiziran je i ovaj simpozij, posvećen suvremenim pedagoškim izazovima i stručnim promišljanjima.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Simpozij je započeo online predavanjem u petak, dok je subotnji program donio bogat spektar izlaganja stručnjaka i prikaza primjera dobre prakse, omogućujući sudionicima produbljivanje znanja i razmjenu iskustava.
- Simpozij je počeo jučer. Imali smo video esej, koji se odnosi na autorski rad odgojiteljice mentorice Lane Jugović iz vrtića Dječja igra u Zagrebu. Govorili smo o utjecaju šablona na likovnost predškolskog djeteta, jer to primjećuju i roditelji, a sigurno i odgojitelji, koliko su djeca izložena šablonskim radovima i što to zapravo koči njihov kreativni izraz. Na ovom predavanju smo dali naglasak na to, i zaista smo okupili puno kolegica, zbog čega smo svi zahvalni i sretni. Razvila se jedna lijepa polemika i vjerujem da će biti nastavka s obzirom na rad same Lane Jugović, koja se zaista ističe. Nažalost, i ja kao odgojitelj primjećujem čestu upotrebu šablona kod likovnih aktivnosti u vrtiću. Moram priznati da je to naša dvoličnost i licemjernost. Želimo ponekad oduševiti roditelje, želimo prikazati što se sve događa u vrtiću, a ne razmišljamo o primarnom cilju, a to je zapravo razvoj, proces samog likovnog izražavanja. Tu je područje na kojem svi možemo raditi dalje. Danas nas očekuju nova imena; imamo nešto odgojiteljica, nešto pedagoginja. Dijapazon je stvarno raznovrstan, i primjećujem po prijavama da se uključilo i drugih sustručnjaka osim odgojitelja. Imamo pedagoge, edukacijske rehabilitatore, logopede, pa čak i ravnatelje, što samo po sebi govori koliko je ovaj program prepoznat i na samom vrhu. Imamo oko sto prijavljenih. Imamo i roditelja na simpoziju, neki roditelji su čak pokazali interes, posebno ih zanima predavanje senzorne pedagoginje, jer se i senzorika sada dosta uočava kod djece predškolskog uzrasta, tako da su neke majke izrazile interes, posebno za posljednje predavanje Lucie Paule Deranje - izjavila je Miletić.
Jedna od ključnih tema simpozija bila je i senzorna pedagogija, o čemu je govorila Lucia Paula Deranja, senzorna pedagoginja i fonetičarka.
- Moja iskustva pokazuju da se pojavljuje sve veći broj djece sa senzornim teškoćama, zbog čega sam se odlučila dalje usavršavati. To me jako zanimalo. Vrlo je povezano s našom osnovnom verbotonalnom metodom koja je nastala u Hrvatskoj. Počela sam promatrati djecu i način života koji danas živimo. Sve veći broj djece dolazi na svijet zahvaljujući carskim rezovima i potpomognutim trudnoćama. Mnogo se djece rađa zahvaljujući napretku medicine, koja je možda u prošlosti imala ograničenja. Međutim, dolazi do spoja genetike i okoliša te našeg životnog stila, što dovodi do senzorskih teškoća. Moje iskustvo pokazuje da, ako ne postoji veća dijagnoza poput spektra autizma, ADHD-a ili sličnih razvojnih poremećaja, ta djeca često ostaju neprepoznata i prolaze ispod radara. Često ih opisujemo kao malo drugačije, ili manje uspješne u školi, ili ih smatramo 'tvrdoglavima'. Ponekad su malo aktivniji ili više introvertirani, a zapravo se iza svega toga kriju senzorni problemi - kazala je i dodala.
- Zato smo danas ovdje da proširimo svijest o tome i potaknemo odgojitelje da prepoznaju djecu koja se možda ne uklapaju u grupu i upute ih na stručnjake. Roditelji su često ti koji prepoznaju probleme jer djeca sa senzornim izazovima često reagiraju na svakodnevne aktivnosti. Imate dijete koje je, recimo, spremno za drugi razred, ali nije emocionalno zrelo. Roditelji često primjećuju da koriste složene riječi, ali ne mogu normalno oprati zube ili otići na spavanje. Kod njih nastaju velike drame zbog malih sitnica. U tom svakodnevnom funkcioniranju često se suočavaju s izazovima koji se ne poklapaju s modernim pedagogijama i savjetima koje roditelji dobivaju na društvenim mrežama ili iz drugih izvora. Sve što pokušavaju, i kad imaju najbolje namjere i najvišu senzibilizaciju prema djetetu, ne funkcionira. Postavlja se pitanje gdje je problem, u meni ili djetetu, i tako roditelji najčešće dolaze do senzorne pedagogije - naglasila je Deranja.
Osim ove važne teme, na simpoziju su predstavljeni i drugi aspekti odgojno-obrazovnog rada. Ecija Budić i Ivana Visković, odgojiteljice-savjetnice i magistre struke, održale su predavanje na temu "Oblici dokumentiranja odgojno-obrazovnog procesa", ističući važnost sustavnog bilježenja i refleksije u radu s djecom.
Tea Resanović predstavila je inovativne pristupe u predavanju "Poticajno okruženje izvan četiri zida", ukazujući na dobrobiti boravka djece u prirodnim okruženjima. Pedagoginja Anita Malašić iz Zagreba održala je izlaganje pod nazivom "Gdje i kako živi pedagogija u kontekstu dječjeg vrtića", naglašavajući ulogu pedagoga u oblikovanju kvalitetnog i podržavajućeg okruženja za djecu i odgojitelje. Izv. prof. dr. sc. Ivana Visković obradila je temu "Kultura zajednice kao prediktor kvalitete odgoja i obrazovanja", istražujući povezanost društvene zajednice i razvoja predškolskih ustanova.
Odgojiteljica Anđela iz splitskog vrtića Grigor Vitez pohvalila je format i sadržaj simpozija.
- Ovakav format najvrjedniji za odgojitelje. Danas imamo puno simpozija o roditeljstvu i raznim temama, ali često se dotiču samo površinskih problema, ne ulaze u srž. Kada imamo predavanje od sat vremena, možemo doista vidjeti primjere dobre prakse, izaći iz svoje kolotečine i zone komfora. Neka predavanja te čak i malo 'bocnu', jer znaš da tu negdje imaš slabosti. To te hrabri da bolje promišljaš o svojoj praksi i da više investiraš u sebe kao stručnjaka. Mislim da je ovaj dan prilika da se okupimo, ojačamo naše kolektive i sebe kao pojedince stručnjake - istaknula je.
Zaključak simpozija bio je jasan: kontinuirana edukacija i stručna usavršavanja ključni su za unaprjeđenje odgojno-obrazovnog sustava. Ovakvi skupovi ne samo da pružaju stručna znanja, već i povezuju profesionalce iz različitih područja, čime se stvara kvalitetniji i podržavajući sustav za djecu, roditelje i odgojitelje.
Organizatori su izrazili zadovoljstvo velikim interesom te su najavili mogućnost održavanja sličnih skupova u budućnosti, kako bi se nastavio dijalog i stručna suradnja na unaprjeđenju predškolskog odgoja.
Foto: Ivana Topić
