Okrugli stol Hrvatska knjiga, književnost, književnici, knjižnice, čitanje i mediji od Hrvatskog narodnog preporoda do danas u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela održan je jučer u Nadbiskupovom kaštelu u Kaštel Sućurcu povodom 160. obljetnice osnivanja Narodne kaštelanske čitaonice i 120. obljetnice osnivanja prvih kaštelanskih knjižnica.
Okrugli stol održava se pod pokroviteljstvom Splitsko-dalmatinske županije u sklopu projekta Gradske knjižnice Kaštela Kaštelanski književni kružok s ciljem podizanja svijesti o važnosti čitanja kod djece, mladih i odraslih u digitalnom dobu kako bi ih se potaknulo na kritičko razmišljanje.
Na samom početku večeri dogradonačelnica Jadranka Matok Bosančić pozdravila je sve sudionike okruglog stola i ljubitelje književnosti istaknuvši kako su Kaštela uvijek bila plodno tlo za lijepu književnu riječi.
- Jako smo ponosni što je upravo u Kaštelima ovaj okrugli stol, najprije zato što je ovih dana Dan grada, a Kaštela su grad bogate povijesti i kulture i uvijek su bila plodno tlo za lijepu književnu riječi i za umjetnost. Nadam se da ćemo večeras čuti puno lijepih stvari o književnosti, da je ovo jedan način promidžbe književnog stvaralaštva, poticanje čitanja knjiga, kulture čitanja knjiga, pogotovo se to odnosi na mlade, da ne provode previše vremena na društvenim mrežama. Želim vam ugodnu raspravu i da svi mi uživamo u ovoj večeri – poručila je dogradonačelnica Bosančić.
- Okrugli stol organiziran je povodom 160. obljetnice knjižnice, odnosno Narodne kaštelanske čitaonice, koja je osnovana u doba Hrvatskog narodnog preporoda u Kaštel Novom 1864. Godine i povodom 120. obljetnice osnivanja prvih čitaonica u Kaštelima. Cilj ovog okruglog stola je donijeti neke zaključke. Razgovarati ćemo o tome kakva je bila književnosti u doba narodnog preporoda i kako se razvijao odnosa prema hrvatskoj književnosti do današnjih dana. Također, razmatrat ćemo možemo li iz današnjih zaključaka nešto primijeniti u praksi. To je osnovni cilj ovog okruglog stola, koji je dio projekta "Kaštelanski književni kružok", koji je pokrenula Gradska književnica Kaštela ove godine. Zahvaljujem ovim putem županiji koja je pokrovitelj cijelog projekta. Kroz taj projekt nastojimo oživjeti zaboravljene hrvatske književnike i predstaviti ih današnjem naraštaju na što zanimljiviji način. Zato su s nama naši večerašnji gosti. Nadam se da ćemo večeras izvući zanimljive zaključke koje ćemo moći dalje primijeniti – istaknula je ravnateljica GKK Renata Dobrić.
Gosti na današnjem okruglom stolu bili su Pučki pivači župe sv. Jurja mučenika iz Kaštel Sućurca koji su pjesmom Timbar kneza Trpimira izlagače i sve prisutne uveli u raspravu. Autor teksta i glazbe za pjesmu Timbar kneza Trpimira je Nikša Krpetić, a pjesma je dobila nagradu na Literarno-likovnom natječaju GKK Kaštelanske štorije. Sljedeća pjesma koju su otpjevali nosi naslov Bog i Hrvati, i u Župi sv. Jurja mučenika se izvodi od davnih dana.
Nakon Pučkih pivača, mladi kreativac Josip Jerkunica izrecitirao je stihove pjesme Hrvatska zemlja nas zove kaštelanskog pjesnika Ive Cvitića.
Sudionici okruglog stola bili su izlagači iz različitih područja kulture i obrazovanja koji su iznijeli vlastite stavove o hrvatskoj knjizi, književnosti, književnicima, knjižnicama, i promicanju i poticanju čitanja u javnom prostoru: doc. dr. sc. Tanja Baran, kroatistica i autorica natječaja za djecu i odrasle za književnost kršćanske inspiracije Stjepan Kranjčić, Zoran Bošković, direktor Naklade Bošković – Split, Pere Eranović, glumac HNK Split, redatelj, dramaturg glazbenik, skladatelj, karikaturist, voditelj grupe Croatica, Nikša Krpetić, književnik, publicist, tekstopisac i skladatelj, prof. dr. sc. Gordana Laco, predsjednica splitskog ogranka DHK, Nikola Listeš, karikaturist i strip majstor, prof. dr. sc. Vladimir Lončarević, esejist, publicist, književni povjesničar, teoretičar i kroatist, prof. dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek, književnica, znanstvenica, glazbenica, predsjednica DHK i publicistica, a u raspravu će se uključiti i profesori hrvatskog jezika, knjižničari, srednjoškolci, studenti i ostali.
Na okruglom stolu raspravljalo se o hrvatskoj knjizi, književnosti, književnicima, knjižnicama, knjižarstvu, nakladništvu i čitanju nekada i danas, a izlagači su se potrudili pronaći nedostatke i ponuditi odgovore i rješenja koja bi se mogla primijeniti u praksi.
- Nastojimo slijediti tradiciju riječi, pisanog baštinskog traga koji je objedinio razumijevanje onoga što smo bili, što smo sada i koji utire pravac za budućnost. Na tom tragu objedinjeni iz više pravaca baštinskog djelovanja, od književnosti do suvremenih medija, danas ćemo pokušati progovoriti o tom imperativu tradicije i svega što baštinimo, kao i o onome što smo danas stvorili, oslanjajući se na svjedočanstva do jučer – kazao je glumac HNK Split, redatelj i voditelj grupe Craotica Pere Eranović, a na pitanje kako se čini da domoljublje i isticanje hrvatskog identiteta ljudima najviše ostaje u uhu kroz pjesme dodao je:
- To je uvijek pitanje senzibiliteta i otvorenosti. To je introspektivno. Mi kada pišemo prozu koja može imati politička ili umjetnička obilježja zaranjamo unutra. Kada je poezija u pitanju, to je uvijek onaj trenutak gdje senzibilitet uzima malo više prostora, gdje osjećajnost dolazi na scenu i čovjek pokušava biti melankoličniji, osjećajniji i zato je to nešto što dublje ostavlja traga čovjekovoj svijesti.
U većini hrvatskih antologija još uvijek su u većini muškarci, a kako bi ispravila tu nepravdu i kako bi književnice jače došle do izražaja, dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek, književnica, znanstvenica, glazbenica, predsjednica DHK i publicistica objavila je antologiju pod nazivom Jadranskih sirena zov: Antologija hrvatskih pjesnikinja u Dalmaciji od 18. stoljeća do danas koju je predstavila za okruglim stolom.
- Društvo hrvatskih književnika, kojim presjedam, je, uz Maticu hrvatsku jedna od najstarijih udruga u Hrvatskoj. Mi ove godine slavimo 125 godina i imamo 500 književnika iz cijele Hrvatske i naravno da nam je u interesu da se što više čita, da se što više prati što naši književnici stvaraju. Mi imamo dosta i rigorozne kriterije kod ulaska u DHK, tako da doista smatram da imamo ono što već je ili će postati kanon Hrvatske književnosti. A ja ću ovdje nešto više govoriti o svoj novoj knjizi, koja je projekt za 125 godina, a to je Jadranskih sirena zov: Antologija hrvatskih pjesnikinja u Dalmaciji od 18. stoljeća do danas. Obilazila sam naše ogranke po cijeli Hrvatskoj i u Dalmaciji su mi, pogotovo po otocima, naše dame rekla je da one marljivo stvaraju i na dijalektu čakavskom i na štokavskom standardu, ali po centrima, po gradovima ih ne primjećuju i nedovoljno ih čitaju. A dame imaju i po pet, šest, sedam zbirki, neke i više. Osjetila sam nepravdu i zato sam odlučila, budući da u većini naših antologija još uvijek su u većini muškarci, a vrti se možda 10-15 ženskih imena, odlučila sam tu nepravdu ispraviti. I zato sam išla na ovu antologiju, da bi žene, književnice jače došle do izražaja, da ih prezentira kroz ovu antologiju – kazala je dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek.
Voditeljica okruglog stola bila je Renata Dobrić, idejna začetnica i voditeljica projekta, ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela, idejna začetnica i organizatorica brojnih baštinskih i ostalih kulturnih događaja te autorica tekstova o zavičajnim kaštelanskim, ali i hrvatskim temama.
Projekt je sufinanciran sredstvima Splitsko-dalmatinske županije. Cilj projekta je promidžba hrvatske knjige, knjižnica, književnika i čitanja kroz razne aktivnosti.
Foto: Ivana Topić
