U sklopu proslave Dana grada Kaštela održana je promocija knjige "Iz kolijevke hrvatske prošlosti – odabrana poglavlja o srednjovjekovnim spomenicima Kaštela" autora Ljube Karamana. Knjiga, koja je prvi put objavljena 1930. godine u izdanju Matice Hrvatske, sada je ponovno tiskana zahvaljujući suradnji Društva Bijaći i Matice Hrvatske u Kaštelima. Ovo izdanje ima poseban značaj jer je originalna knjiga postala rijetkost, a sadrži dragocjene informacije o srednjovjekovnoj prošlosti Kaštela i Hrvatske.
O važnosti ovog izdanja govorio je predsjednik Matice Hrvatske ogranak Kaštela Mili Novak, istaknuvši da je ponovno izdavanje knjige bilo neophodno kako bi se očuvala i promovirala kulturna baština:
- Kako je knjiga postala raritet i teško dostupna, smatrali smo svojom odgovornošću prema kulturi grada Kaštela ponovno je učiniti dostupnom. Ova knjiga bitna je za razumijevanje rano srednjovjekovne Hrvatske i kaštelanske povijesti te će služiti i novim istraživačima i svim zainteresiranima za povijest našeg grada i Hrvatske. Mi u Matici Hrvatskoj nastavljamo s projektima očuvanja kulturne baštine, a ova knjiga je doprinos u tom smjeru. Razumijevanje rano srednjovjekovnog razdoblja naše prošlosti bitno je ne samo za proučavanje povijesti nego i za jačanje svijesti o važnosti naših korijena u suvremenom društvu. Zahvaljujem svima koji su doprinijeli realizaciji ovog projekta. - rekao je Novak
Nakon što je knjiga predstavljena, okupljeni su imali priliku čuti više o njezinom sadržaju i značaju za lokalnu zajednicu. Posebno su istaknuti lokaliteti koji su obrađeni u knjizi – svetište Svete Marte i crkva Svetog Kuzme i Damjana u Gomilici. O tome je govorio predsjednik udruge Bijaći Tonći Burić, naglasivši koliko je važno da šira javnost bude upoznata s ovom vrijednom kulturnom baštinom:
- Ova knjiga je veliki doprinos u predstavljanju bogate baštine našeg kraja široj javnosti. Posvećena je dvama značajnim lokalitetima – svetištu Svete Marte i crkvi Svetog Kuzme i Damjana u Gomilici. Također, prisjećamo se velikog akademika Ljube Karamana, jednog od najvažnijih istraživača hrvatske srednjovjekovne povijesti, umjetnosti i arheologije. U ovom izdanju pretiskali smo dva poglavlja iz njegove kultne knjige iz 1930. godine, izvukli originalne tekstove i fotografije te dodali mali uvod s nekoliko novih fotografija. Knjiga je teško dostupna i nije je moguće pronaći na internetu, stoga je ovo izdanje posebno važno za mlađe generacije koje žele upoznati Karamanova istraživanja, koja su i danas relevantna u znanstvenim krugovima. - ispričao je Burić
Knjiga je već pri prvom izdanju pobudila velik interes javnosti, a njezin značaj nije opao ni nakon gotovo stotinu godina. O samom autoru i njegovoj ulozi u očuvanju hrvatske kulturne baštine govorio je ravnatelj Muzeja grada Kaštela Ivan Šuta, osvrnuvši se na Karamanov rad i naslijeđe koje je ostavio:
- Ljubo Karaman nije se bavio isključivo istraživanjima, ali je aktivno pratio i bilježio rezultate tadašnjih istraživača. Rođen je u Splitu krajem 19. stoljeća, a dugi niz godina bio je ravnatelj konzervatorskog odjela u Splitu, naslijedivši Don Franu Bulića 1926. godine. Tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata bio je ravnatelj tog odjela, nakon čega je otišao u Zagreb. Knjiga koju večeras predstavljamo izazvala je veliku pažnju javnosti već 1930. godine kada je prvi put objavljena. U njoj su Tonći i Mili odabrali poglavlja koja se odnose na Bijaće i crkvu Svete Marte, kao i na Svetog Kuzmu i Damjana u Kaštel Gomilici. Knjiga analizira dotadašnja istraživanja, povijesne izvore i iznosi teze koje su i danas relevantne. Nadam se da će ovo izdanje potaknuti veći interes za arheološke spomenike u Kaštelima i općenito za starohrvatsku povijest. Ljubo Karaman bio je i prvi koji je potvrdio tezu da su Kaštela kolijevka hrvatske državnosti. - zaključio je Šuta
Promocija knjige okupila je brojne zaljubljenike u povijest i baštinu. Svi su se složili da je ovo izdanje vrijedan doprinos očuvanju povijesti Kaštela i Hrvatske te da će omogućiti novim generacijama da se upoznaju s bogatom srednjovjekovnom prošlošću ovog kraja.
Foto: Ivana Topić
