U sklopu aktivnosti EU Horizon projekata DesirMED - Demonstracija i uključivanje rješenja utemeljenih na prirodi za transformaciju Mediterana u prostor otporan na klimatske promjene, partneri projekta okupili su se na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu kako bi zajednički stvorili viziju i postavili ciljeve suradnje tijekom prve regionalne radionice u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Fokus radionice bio je posebno usmjeren na zelena rješenja za prilagodbu obalnog područja Splitsko-dalmatinske županije klimatskim promjenama s naglaskom na Kaštelanski zaljev koji obuhvaća gradove Split, Solin, Kaštela i Trogir.
Projektni partneri iz Hrvatske uz SDŽ su Centar za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija (PAP/RAC), Sveučilište u Splitu - Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, te Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce.
Klimatske promjene predstavljaju sve veću prijetnju u Europi i širom svijeta, utječući na socijalnu stabilnost, javno zdravstvo i opću dobrobit. Mediteranska regija, posebno, izuzetno je ranjiva na klimatske promjene i jedna je od najmanje ekonomski razvijenih područja u Europi.
Hrvatska je posebno ranjiva na poplave zbog svojih brdovitih i planinskih područja s velikom količinom padalinama, širokih dolina nizinskih vodotoka, velikih urbanih središta i vrijednih imovina u potencijalno ugroženim zonama. Osim toga, zaštitni sustavi u zemlji često su nedovoljno građeni i održavani. Procjenjuje se da poplave predstavljaju prijetnju za otprilike 15% hrvatskog kopnenog teritorija, iako je veći dio tog područja trenutno zaštićen u različitim stupnjevima.
U 2015. godini, DIVA procjena porasta razine mora u Republici Hrvatskoj pokazala je da će najveći broj ljudi koji se godišnje suočavaju s poplavama po izgrađenom naselju biti u Splitu. Najveći broj ljudi pogođenih poplavama po površini poplavnog područja bit će u Kaštelanskom zaljevu, što uključuje stanovništvo Splita, Solina, Kaštela i Trogira. Najugroženije naselje od poplava u pilot području je Vranjic.
Sudionici radionice razrađivali su rješenja za održivu budućnost i klimatsku otpornost te zaključno prezentirali viziju Kaštelanskog zaljeva i kako ga oni vide 2040. godine.
U okviru upravljanja klimatskim promjenama i planiranja prilagodbe, izrađeni su planovi za pilot područje Kaštelanskog zaljeva. Identificirana su i predložena tipična rješenja temeljena na prirodnim - zelenim i plavim rješenjima za urbana i obalna područja.
Zaštita kulturnog krajolika obale u projektu DesirMED navedena je kao zaštita od esencijalne važnosti. U projektu se navodi kako je potrebno uspostaviti zaštitnu zelenu zonu između povijesnih područja i drugih zgrada te zona. Mjere zaštite obale trebaju se provoditi bez značajnih nasipa ispred ovih povijesnih središta kako bi se očuvala tradicionalna gradnja i održala mediteranska atmosfera. U područjima izvan povijesnih središta važno je osigurati prisutnost zelenila između mora i drugih zgrada. To će omogućiti novu izgradnju u područjima koja su stvorena nasipima koji pružaju zaštitu od mora, a da se pritom poštuju smjernice očuvanja prirode. Također, potrebno je revitalizirati potoke i njihove povezane zelene površine kako bi se potaknuo protok svježeg zraka i ublažile toplotne valove.
Primjena načela zelene infrastrukture i održive gradnje također je ključna za smanjenje utjecaja klimatskih promjena, poput rizika od naglih poplava i toplotnih valova, posebno u novim područjima izgradnje.
Više informacija možete pronaći na linku.
Članovi projektnog tima su: Samanta Bačić, Martina Baučić, Nikša Jajac i Frane Gilić.
Program DesirMED financiran je sredstvima Horizon Europe programa Europske unije. Projekt traje 60 mjeseci, i ukupna vrijednost projekta je gotovo 18 milijuna eura.
Foto: DesirMED/ Facebook
