OBLJETNICA 150 GODINA OD ROĐENJA I 80 GODINA OD SMRTI
U ponedjeljak u župnoj crkvi Sv. Jurja u Kaštel Sućurcu održana je misa u nakani za dr. don Antu Alfirevića. Misu je predvodio do Ivan Delić koji je u propovjedi istaknuo njegovu veličinu i kao svećenika, Isusovca. Misi su nazočile časne sestre franjevke sa Lovreta, udruga Podvorje i Župni zbor.
Nakon svete mise zajedno s predstavnicima udruge Podvorje, među kojima je i predsjednik Milivoj Bratinčević upaljene su svijeće i položeno cvijeće kraj biste ovog istaknuto Sućuranina, dr. don Antu Alfirevića koja je postavljena u siječnju 2022 godine, kako smo pisali na Portalu.
Podsjetimo, Anton Ante Alfirević rođen je 26. siječnja 1875. g. u Kaštel Sućurcu od majke Andrice Jerkunice i oca Grge Alfirevića, težaka. Pučku školu pohađao je u svom rodnom mjestu, a nakon toga školovanje nastavlja u Splitu gdje 1894. g. maturira na 'c. k. velikoj gimnaziji'. Na rimskom kolegiju Germanicum 1902. je stekao doktorat iz filozofije i teologije. Godine 1901. zaređen je za svećenika, a od 1902. je duhovnik u biskupskom sjemeništu u Splitu. Od 1903. do 1919. bio je kateheta i profesor na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Splitu.
Godine 1919. ulazi u isusovački red i prelazi u Zagreb. Tu je od 1929. do 1936. bio superior isusovačke rezidencije. Prelazi u Sarajevo 1937. gdje je bio profesor na Vrhbosanskoj bogosloviji do 1941., da bi potom prešao opet u Zagreb, gdje je do 1944. bio rektor Nadbiskupskog sjemeništa i ravnatelj Nadbiskupske klasične gimnazije. Umro je u Zagrebu 17. siječnja 1945. g.
Potaknuo je, osnovao i uređivao nekoliko časopisa filozofsko-teološkog profila: 'Hrvatska straža', 'Dan', 'Život'. Istaknuo se i svojim književnim i prevoditeljskim radom. Osim niza članaka i rasprava napisao je i roman 'Kroz trnje ovoga svijeta' (1904./05.), te više knjiga, kao što su, npr. 'Odakle živuća bića' (1904.), 'Euharistijski kongres' (1923.), 'Svetost crkve u 20. vijeku' (1929.), 'Sv. Ćiril i Metoda, slavenski apostoli' (1935.), 'Bliže k Bogu' (1938.) itd. Svojim brojnim člancima surađivao je i u drugim časopisima: Prosvjeti, Katoličkom listu, Vrhbosni, Kršćanskoj školi i dr. Raspon tema kojima se bavio je bio iznimno širok: književnost, teologija, filozofija, moral, psihologija, arheologija, školstvo, politika – na tom planu je dosljedno zastupao pravaške ideje – ples, mediji, katolički tisak i dr.
Jedan je od uglednih prvaka Hrvatskoga katoličkog pokreta, u kojemu je aktivno organizirao i različite vjerske manifestacije: 'Ðački sastanak u Splitu' 1906. i Euharistijski kongres u Dubrovniku 1937. Istaknuo se i na gospodarsko-socijalnom planu, kao osnivač Hrvatske štedione i Zadružne sveze Dalmacije.
Godinama prešućivan i zaboravljen, dr. don Ante Alfirević tek u današnje vrijeme postaje predmetom interesa povjesničara i istraživača različitih profila, od politike, kulture, društvenih djelatnosti, književnosti i primjer gorljiva svećenika i domoljuba.
Foto: M.B.
