ODRŽANA INFORMATIVNO - EDUKATIVNA RADIONICA „ BIORAZGRADIVI OTPAD U KUĆANSTVU”
Grad Kaštela i komunalna tvrtka Zeleno i modro organizirali su informativno-edukativnu radionicu „ Biorazgradivi otpad u kućanstvu” za zainteresirane građane u prostorijama Vile Nika u Kaštel Starom kako bi ih informirali o biootpadu i samoj važnosti razvrstavanja otpada. Naime, valja napomenuti da je Zeleno i modro u procesu podijeli kanti za biootpad, odnosno smeđe spremnike kućanstvima kako smo i najavili na Portalu. Podijelit će ih se oko 4500 tisuće, a sljedeću godinu će početi prikupljanje i biootpad, stoga je nužno znati kako i na koji način odlagati takvu vrstu otpada.
Biorazgradivi otpad je kuhinjski otpad (ostaci od pripreme hrane) i vrtni ili zeleni otpad. Čini gotovo trećinu kućnog otpada i vrijedna je sirovina za proizvodnju kvalitetnog komposta i nikako ne bi smio završiti u miješanom komunalnom otpadu jer - radi se o vrijednoj sirovini.
Biootpad predstavlja između 30% i 40% mase komunalnog otpada, ovisno o uvjetima kao što su prehrambene navike stanovništva, kultura uzgoja biljnih sorti, klimi, životnim standardu i stupnju ekonomskog razvoja.
U Kaštelima je do sada podijeljeno 3500 kućnih kompostera, a ove godine nabavljeno je 4500 smeđih spremnika za odvojeno prikupljanje biootpada na kućnom pragu.
- Grad Kaštela i naša komunalna tvrtka Zeleno i modro d.o.o., organizirali su ovu tribinu kako bi informirali građane o mogućnostima odvajanja biootpada. Zeleno i modro osiguralo je 4 500 kanti za biootpad koji će se u idućoj godini početi sakupljati. Samim pravilnim odvajanjem otpada, ujedno i biootpada, povećava se smanjenje miješanog komunalnog otpada za još minimalno 20%. Ovim putem pozivamo sve građane da se odazovu pozivu Zeleno i modro i uzmu svoju kantu za biootpad – kazala je Marija Vučica, pročelnica za gospodarski razvoj i fondove EU pri Gradu Kaštela.
Informativno-edukativnu radionicu vodila je voditeljica operative Zeleno i modro d.o.o. Iva Barun koja je kazala kako je započela podjela smeđih spremnika za biootpad te će u 2025. godini početi s prikupljanjem biootpada na kućnom pragu.
- Mi smo prije dvije godine krenuli s podjelom kompostera – odvajanje i kompostiranje na kućnom pragu. Kompostere je preuzelo 3 500 korisnika. Grad Kaštela nabavio je preko Fonda za zaštitu okoliša spremnike za odvajanje biorazgradivog otpada te smo krenuli s podjelom. Najprije smo krenuli na području Raduna i Rudina i nadamo se da bi negdje u ožujku počeli s prikupljanjem na tom području. Zatim, idemo dalje, po cijelim Kaštelima s uspostavom cjelovitog prikupljanja biootpada. Kada se uspostavi prikupljanje biootpada smanjiti će se prikupljanje miješanog komunalnog otpada s dva puta tjedno, na jednom tjedno, a jednom tjedno će se dodati prikupljanje biorazgradivog otpada – objasnila je Iva Barun.
Što odložiti u smeđi spremnik?
U smeđi spremnik odlaže se kuhinjski otpad: ostaci voća i povrća, ljuske jaja, talog kave, listovi salate, kelja, kupusa, blitve i sl.; vrtni i zeleni otpad: uvelo cvijeća, granje, otpalo lišće, otkos trave, živica i grmlje, zemlja iz lončanica, ostaci voća i povrća i sl.; male količine ostalog biootpada: kora drveta, piljevina, iverja, borove iglice, vrećice čaja, ostaci kruha i peciva, dlake.
Što nikada ne stavljati u smeđi spremnik?
U smeđi spremnik nikada ne stavljajte tekuće ostatke kuhane hrane, meso, ribu, kosti, kožu, mliječne proizvode, ulja i masti, pepeo, ambalažu, gumu, opasni otpad, obojeni i lakirani drveni otpad, biootpad koji je bio u dodiru s naftom, benzinom, uljnim i zaštitnim bojama i pesticidima, životinjski izmet i pijesak za životinje.
Biootpad se odlaže direktno u spremnik, na način da uklonite svu ambalažu. Posebno treba pripaziti da se ne odlažu plastične vrećice, plastična i ostala ambalaža te jednokratno posuđe, opasne kemikalije, deterdženti i slična sredstava iz kućanstva.
Kompostiranje je proces biološke razgradnje organskog dijela otpada. U prirodi se odvija spontano. To je jeftin i prirodan proces koji pretvara kuhinjski i vrtni (zeleni) otpad u vrijednu sirovinu bogatu hranjivim tvarima za tlo. Jednostavno ga je napraviti i upotrebljavati. Kompostiranjem doprinosimo smanjenju količine otpada za čak 30%, a korištenjem humusa nastalog u tom procesu smanjujemo potrebu za korištenjem umjetnih mineralnih gnojiva koja također mogu biti štetna za okoliš.
Što sve možemo staviti u kompost?
U kompost možemo staviti vrećice čaja, pokošenu travu, ostatke voća i povrća, koru voća i povrća, staro cvijeće, ljekovito bilje - kopriva, stolisnik, maslačak i kamilica, talog kave i filter vrećice.
„Zeleni“ sastojci bogati dušikom ubrzavaju razgradnju i osiguravaju vlažnost kompostne hrpe.
„Smeđi“ sastojci bogati ugljikom usporavaju truljenje i omogućuju prozračnost hrpe. U to spadaju karton i papir bez otiska, kutije od jaja, zamašćen papir, suho lišće, piljevina, slama i sijeno, grančice, kora od drveta, borove iglice, pepeo od loženja, drvenog ugljena ili drva.
Preporučena je mješavina „zelenih” i „smeđih" sastojaka u omjeru 2:1 ili 1:1.
Ono što ne bi smjelo biti u komposteru
U komposteru ne bi smijelo biti mesa i mesnih ostataka hrane, kuhanog povrća, mliječnih proizvoda, pelena i uložaka, bolesne biljke, životinjskog izmeta, lišća oraha, limenki, tetrapaka, bojanog ili lakiranog drva, pepela kamenog i smeđeg ugljena te ugljena za roštilj, biootpada koji je bio u dodiru s naftom, benzinom, uljanim i zaštitnim bojama.
Foto: Andrej Valentić
