Povodom 160. obljetnice osnivanja Narodne kaštelanske čitaonice i 120. obljetnice osnivanja prvih knjižnica u Kaštelima, Gradska knjižnica Kaštela danas je u Nadbiskupovom Kaštelu u Kaštel Sućurcu organizirala stručni skup "Hrvatske baštinske ustanove od Hrvatskog narodnog preporoda do danas".
Na skupu su sudjelovali predavači iz hrvatskih baštinskih ustanova (knjižnica, muzeja i arhiva), kao i predavači iz javnih ustanova, instituta i udruga koji se bave očuvanjem kulturne baštine, prikupljanjem građe za zavičajnu zbirku i izdavaštvom, kao i organizacijom različitih događanja čiji je osnovni cilj povećanje vidljivosti kulturne baštine i zavičajne zbirke u javnosti. Glavna tema stručnog skupa, koji se održao uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Kaštela i Turističke zajednice Grada Kaštela je upravo povijest knjižnica i ostalih baštinskih ustanova i institucija od Hrvatskog narodnog preporoda do današnjih dana.
Na samom početku skupa, ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela Renata Dobrić pozdravila je sve prisutne i zahvalila na dolasku istaknuvši kako je cilj ovog skupa povezati sve baštinske ustanove od Hrvatskog narodnog preporoda do danas, te istražiti njihov doprinosa očuvanju hrvatskog identiteta i kulture.
- Danas smo se okupili povodom organizacije stručnog skupa "Hrvatske baštinske ustanove od Hrvatskog narodnog preporoda do danas", koji se održava u okviru 160. obljetnice Narodne kaštelanske čitaonica i osnivanja prvih knjižnica u Kaštelima, što se dogodilo prije 120 godina. Cilj ovog stručnog skupa je povezivanje svih baštinskih ustanova od Hrvatskog narodnog preporoda do danas, te istraživanje njihovog doprinosa očuvanju hrvatskog identiteta i kulture. Posebno smo se osvrnuli na Dalmaciju i ovim putem želim zahvaliti Gradu Kaštela, Turističkoj zajednici grada Kaštela, kao i Splitsko-dalmatinskoj županiji, čija je predstavnica Diana Vukorepa danas ovdje s nama – kazala je Renata Dobrić, te ju pozvala da kaže nekoliko riječi.
Nazočne je pozdravile i Diana Vukorepa, u ime Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Splitsko-dalmatinske županije i u ime pročelnika Željka Primorca i istaknula kako nastavljaju podržavati ovakve projekte i događanja te se zahvalila ravnateljici Renati Dobrić što se zauzima za očuvanje kaštelanske kulture i tradicije.
U uvodnom izlaganju Renate Dobrić pod naslovom Kulturno-prosvjetna djelatnost u Narodnoj kaštelanskoj čitaonici u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda kao tehnika odnosa s javnošću bilo je riječi o osnivanju Narodne kaštelanske čitaonice 1864. koja je odigrala ključnu ulogu u kulturno-prosvjetnom životu na kaštelanskom području. Kaštelani su među prvima u Dalmaciji imali narodnu glazbu, diletantsku dramsku družinu i pjevački zbor.
Doc. dr. sc. don Emanuel Petrov s Katoličko bogoslovnog fakulteta u Splitu održao je jako zanimljivo izlaganje na temu Hrvati – narod svetog Petra. Riječ je o uzajamnim odnosima Hrvata i Svete stolice kroz povijest, od doseljenja do danas, s posebnim naglaskom na 27 godina pontifikata pape Ivana Pavla II.
Uslijedilo je izlaganje dr. sc. Gorana Pavelina, višeg znanstvenog suradnika OŠ Ante Anđelinović na temu Hrvatski arhivi kao baštinici kulture od Hrvatskog narodnog preporoda do danas u kojem je cilj bio pokazati funkcioniranje arhiva, ali ne samo u okviru Narodnog preporoda iznoseći činjenice gdje je što bilo i kada se što dogodilo, nego prema naravi institucije koja je dosta razgranata i poprilično teška za istraživanje. Pavelin je u ovom izlaganju htio dati, ne samo informativni, nego i određenu vrstu edukativnog doprinosa.
Snježana Šetka, novinarka Slobodne Dalmacije i predsjednica Matice hrvatske – Ogranak u Splitu govorila je na temu Matica hrvatska od Hrvatskog narodnog preporoda do danas. Matica hrvatska najstarija je hrvatska kulturna institucija utemeljena 1842. godine, a o tome kako je nastala, kako je djelovala kroz povijest, ali i kako djeluje danas predsjednica Šetka izložila je prisutnima dotaknuvši se toga što Matica hrvatska njoj osobno znači.
Knjižničarska savjetnica, voditeljica Županijske matične razvojne službe za narodne i školske knjižnice (GKMM) dr. sc. Nada Topić održala je izlaganje na temu Iz povijesti solinskih knjižnice i čitaonica. Izlaganje se temelji na članku objavljenom u zadnjem broju časopisa Tusculum. Prezentirala je kronološki dio najznačajnijih trenutaka rada knjižnica i čitaonica na području Solina od 2. pol. 19. st. do danas, a podijelila ih je na školske knjižnice, pučke i narodne knjižnice i čitaonice i tvorničke knjižnice.
Melinda Grubišić Reiter, viša knjižničarka, voditeljica Županijske matične razvojne službe za narodne i školske knjižnice (GKJŠ) imala je izlaganje na temu Knjižnice i čitaonice Šibenika i okolice od Hrvatskog narodnog preporoda do danas, dok je dr. sc. Danka Radić, predsjednica Matice hrvatske – Ogranak u Trogiru izlagala na temu Trogirski baštinske ustanove i udruge.
U drugom dijelu stručnog skupa predstavljeni su primjeri očuvanja zavičajnosti i kulturno-povijesne baštine, pa je tako autor povijesnih romana Petar Merčep održao kratko izlaganje na temu Od arhivske građe do romana Glagoljaš; mag. kulturalne antropologije i interpretatorica kulturne baštine Snježana Kordun govorila je o Baštinskoj građi Poljičke kneževine, a svojevrstan zaključak iznijela je Maja Stazić, stručna suradnica u Županijskoj matičnoj razvojnoj službi za narodne i školske knjižnice (GKMM) u izlaganju pod naslovom Knjižnice budućnosti.
Skup je moderirala Renata Dobrić, koja je istaknula kako će Stručni skup Baštinske ustanove kao pećine s blagom Gradska knjižnica Kaštela organizirati i u 2025. godini.
Gradska knjižnica Kaštela je ovaj stručni skup na temu očuvanja zavičajnosti i kulturno-povijesne baštine u baštinskim ustanovama organizirala drugu godinu za redom, s tim da je lanjski stručni skup, koji je također održan u prosincu, nosio naziv Baštinske ustanove kao pećine s blagom.
Foto: Ivana Topić
