Sajam nautičke opreme METS TRADE najveći je sajam nautike u Europi koji se održava od 19. do 21. studenog u Amsterdamu. Kao izlagač na ovom prestižnom događaju uz bok najvećim svjetskim proizvođačima nautičke opreme našao se i Zoran Ralević, vlasnik obrta Plexi iz Kaštel Sućurca.
Obrt Plexi profiliran je za industrijsko oblikovanje i proizvodnju reklamnih znakova, temeljen na višegodišnjem iskustvu, izrađuje proizvode vrhunske kvalitete. U zadnjih desetak godina, porastom nautičkog turizma i jahti na Jadranu okrenuli su se nautici i već drugu godinu za redom sudjeluju na ovom sajmu.
- Ovo je najveći sajam nautičke opreme u svijetu i na njemu mogu izlagati isključivo firme koje se bave proizvodnjom. Kada pošaljete zahtjev za izlaganje, oni vas provjere jeste li zaista proizvođač, ovdje ne mogu biti prekupci, nakupci, šverceri i slično. Mi smo tu već drugu godinu i izlažemo na hrvatskom paviljonu. Moja žena i ja vlasnici smo Plexi-a koji postoji već 30 godina i bavili smo se izradom svjetlećih reklama i izrade predmeta od plexiglasa. Međutim, zadnjih 10-15 godina pojavom nautičkog turizma i jahti na Jadranu, zahtjevi su postali sve učestaliji za servise i ostale stvari na jahtama. Tu smo vidjeli nekakav potencijal i odlučili smo se krenuti u tom smjeru. Još uvijek mi radimo reklame i bavimo se prodajom plexiglasa, ali sve više želimo ići u nautičkom smjeru. Tu nam je jako puno pomogla firma Capax koji u suradnji s Adria Docksom vode trogirski škver. Oni već duže vremena izlažu, stoga smo vidjeli da tu postoji sve veća potražnja. Konkurencija su nam firme iz Engleske, Njemačke, Italije itd., zemalja koji imaju puno bolji standard nego mi - kazao nam je Zoran Ralević.
Firme Capax i Adria Docks prepoznale su Plexi po kvaliteti i započele suradnju. Naime, u trogirskom škveru nalazi se 30 jahti većih od 50 metara na servisu, a kako nam je rekao Zoran Ralević, sve zahvaljujući firmama Capax i Adria Docks s kojima Plexi radi na različitim popravcima na jahtama, servisu i slično.
Na sajmu trenutno izlažu i najviše su koncentrirani na svjetleće i ne svjetleće natpise za jahtama Kod izrade koriste modernu tehnologiju i opremu, kao i višegodišnje iskustvo svojih djelatnika u reklamnoj industriji.
- Svaka jahta ima neki svoj naziv koji može biti na bokovima, na krmi. Ali nije to samo natpis, to mora biti izrađeno na jednoj vrhunskoj razini, od vrhunskih materijala, vrhunski postojano u uvjetima mora, soli, sunca, visokih temperatura, niskih temperatura Mora biti kvalitetno napravljeno i jako elegantno tako da estetski bude lijepo za vidjeti. Ako netko daje 10 milijuna eura za jednu jahtu onda znate kako želi da natpis, odnosno ime jahte izgleda - istaknuo je Ralević.
Rame uz rame s europskim proizvođačima nautike
Obišli su ovogodišnji sajam i smatraju kako zaista nisu ništa lošiji nego netko iz Italije ili Njemačke te kako imaju što pokazati i ponuditi.
- Mene je prošle godine bio strah da se ne osramotimo, da ne dođemo tamo kao nekakvi seljaci. Međutim, kada sam vidio prošle godine da smo mi rame uz rame s ostalima, vidio sam da se nemamo čega bojati. Prošle godine izlagali smo prvi put i nismo imali nekog velikog efekta od tog izlaganja što se tiče Europe. Nisu stajali u redu i čekali kada ćemo mi doći, ali na sajam je došlo preko 600 naših ljudi, ljudi koji su iz ove industrije, koji se bave proizvodnjom vrhunskih brodova, pomoćnih brodova za jahte i kojekakvih dodatnih elemenata za jahte. Oni su nas vidjeli, što je bilo jako bitno, jer dok nekome ne pokažeš nije svjestan što ima ispred kuće - kazao je Ralević.
Velikog efekta od izlaganja što se tiče Europe nije bilo jer kako kaže sam Ralević tek dvije godine izlažu na ovom sajmu i trebati će još vremena kako bi europske firme započele suradnju jer su dosta nepovjerljive prema novim firmama.
- Organizator je stavio iznad našeg štanda natpis new (da smo novi). Na sajmu su nalazi paviljon sa Slovencima s kojima smo se upoznali i koji su nam rekli kako nema šanse da netko radi s nama jer smo novi. Tek drugu, treću godinu firme iz Europe mogu započeti suradnju jer su oni nepovjerljivi prema novim firmama, više vole sačekati hoćeš li se dogodine pojaviti jer oni tako vide da imaš stabilnost - ističe Ralević.
Na ovom sajmu nalaze se i proizvođači nautičke opreme iz Slovenije s jako puno izlagača. Prošle godine na sajmu ih je bilo 25, a ove godine ih je 17. Republika Slovenija prepoznala je potencijal proizvođača te im financijski pomaže, za razliku od Hrvatske, kako nam kaže Ralević, gdje se proizvođači sami moraju snaći.
- Oni su ovdje već 12. godinu za redom i za razliku od nas njihova država prepoznala je potencijal proizvođača. Na koja god sam vrata pokucao, nitko ne želi pomoći već svi kažu da se moramo pobrinuti sami za sebe. Bavimo se proizvodnjom, nas to košta i nije jednostavno izdvajati za sve troškove, ali vidimo radimo ovo jer vidimo potencijal. Republika Slovenija za svoje ljude vidi potencijal i pomaže im, ali naša ne vidi - kaže Ralević.
CBIA, odnosno, Udruga Hrvatska Nautička Proizvodnja je krovna organizacija koja organizira hrvatski paviljon i zahvaljujući njima troškovi izlagača malo su manji, ali i dalje plaćaju sami. Zoran Ralević ističe kako ne bi dolazili na sajam da ne osjećaju da je ovo prava stvar i jednostavno put ka boljitku firme jer se ovdje radi o jahtama koje nisu nešto nužno već su za ljude koji imaju novca tako da u to segmentu krize nema.
Foto: Z.R. (Plexi)
