Promocija knjige Znamen na koži autorice Vesne Haluge, održana je ovog petka u Kaštel Sućurcu u organizaciji Gradske knjižnice grada Kaštela. Knjiga je to koja evocira stoljetne priče o tetovažama kao sredstvu identiteta, preživljavanja i povezanosti s hrvatskim nasljeđem. Izdavač, Knjižara Dominović, s ponosom najavljuje treće izdanje, s nakladom od 800 primjeraka – još jedan dokaz da je ovo jedno od najprodavanijih djela prošle godine u Hrvatskoj.
U svijetu u kojem su tetovaže danas trend, Vesna Haluga podsjeća na duboku, gotovo zaboravljenu simboliku hrvatskih tradicijskih tetovaža. Njezino je djelo proizašlo iz osobnog istraživanja i posvećenosti očuvanju hrvatske kulturne baštine:
- Ja sam oduvijek bila sklona Hrvatskoj tradiciji i kulturi, čak sam maturalnu radnju pisala iz hrvatskog folklora, tako da to je bila jedna tema seminarskog rada na doktorskom studiju. Kako nisam osoba sklona tetovažama, tema je bila tetovaže, pa sam pitala može li biti tema Hrvatska tradicijska tetovaža jer to mi je bilo jedino što je bilo pozitivno kada je riječ o samoj tetovaži kao pojavnosti. Ovo je jedna i lijepa, ali i jako, jako teška priča. Tetovaža je jedan simbol neverbalne komunikacije i zapravo je sačuvala možemo slobodno reći čitav jedan narod u vrijeme turske okupacije Bosne i Hercegovine. Da, veže se primarno za žene iz Bosne i Hercegovine, ima nekih istraživanja, odnosno i dokaza da je bilo tetoviranih žena u Imotskoj krajini, a također i u zaleđu Šibenika. - objašnjava autorica rodom iz Varaždina, doktor Informacijsko-komunikacijskih znanosti trenutno u postupku stjecanja i docenture. Tema njene doktorske disertacije, izabrana gotovo slučajno, prerasla je u rad na kojem se istraživala hrvatska tradicijska tetovaža – prastara praksa kojom su žene u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, i šire čuvale vlastiti identitet.
Ove su tetovaže bile znak otpora i zaštite: križevi i drugi simboli urezivani su u kožu kako bi se odbili Osmanlije tijekom okupacije Bosne i Hercegovine. Legenda kaže da je jedan otac na čelu svoje kćeri istetovirao križ te ju tako spasio. Osmanliji koji je tražio svoje pravo rekao da se vrati za tjedan dana kada će ju pripremiti, a on ju je tetovirao i na taj način spasio njezinu čast, ali i život. Tetoviranje križa simbolično je predstavljalo “nečistoću” za Osmanlije, koji su zbog toga često odustajali od “prava prve bračne noći” nad ženama te ih tako poštedjeli nasilja i ropstva. Kasnije, žene su tetovaže stavljale na ruke, koje u Islamu imaju posebno značenje. Manji je grijeh ženu primiti za neki drugi dio tijela nego li za ruke. Upravo su ruke s križom sačuvale živote i dostojanstvo tisuća žena.
Ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela, Renata Dobrić, izrazila je divljenje prema Haluginom djelu:
- Evo večeras predstavljamo jednu od, mogu reći, najzanimljivijih knjiga koje su tiskane u Hrvatskoj posljednjih godina. Priča koja je izvučena na vidjelo dana i koja govori o jednom važnom dijelu Hrvatske povesti koji do sad nije bio dovoljno istražen, tako da su se zahvaljujući knjizi Znamen na koži doktorice znanosti Vesne Haluge, Hrvatske tradicijske tetovaže počele primenjivati i u modernom dobu. - rekla je Dobrić.
Mladi se danas vole tetovirati, a tetoviraju i upravo ove motive koje je autorica predstavila u svojoj knjizi.
Također jedan od načina popularizacije tih tradicijskih tetovaža je šampanjac koji nazivom prati knjigu, zove se Znamen, a motivi tetovaža su aplicirani i na odjeću koja se može kupiti kod jedne dizajnerice iz Mostara.
Na pitanje kako je došlo do promocije ove knjige u Kaštelima Dobrić odgovara:
- Volim čitati, volim gledati koje su knjige tiskane u poslednje vreme i proučavala sam te Hrvatske tradicijske tetovaže jer to je baš jedna priča koja me mogu reći malo progonila zato što su sve te naše Hrvatice pogotovo one u Bosni i Hercegovini kako bi se obranile od Osmanlija i kako bi sačuvale svoje živote, kako bi sačuvale naravno i svoju čast tetovirale križ. Tetovirale su se uz pomoć trna i igle. To je baš bila priča o preživljavanju. To je bio način života i način kako ostati živ, kako sam sebe sačuvati i hoću reći kako evo dragi Bog Hrvatskom narodu uvijek na neki način pomogne. - podijelila je s nama Dobrić
U današnjoj kulturi tetovaža, mnogi mladi pronalaze inspiraciju upravo u ovim povijesnim simbolima koje je Haluga popularizirala – motivi iz njene knjige počeli su se koristiti kao dizajni za tetovaže, ali i na odjevnim predmetima, čime se tradicija spaja s modernim izrazom identiteta.
Na promociji je svojom pjesmom doprinijela i klapa Podvorje, izvedbama "Zemlja dide mog," "A dani biže," i "Divojka je ružu brala," dodatno naglašavajući emotivnu i kulturnu vezu između tradicije i današnjice. Među prisutnima su bile i istaknute ličnosti – Dijana Vukorepa, predstavnica Županije za sport i kulturu, te Doris Grgurin, predsjednica Gradskog vijeća Kaštela.
Kroz 317 različitih motiva tetovaža opisanih u knjizi, Haluga predstavlja čitav jedan svijet izražen kroz znamenje na koži. Njena je želja da ove tetovaže budu priznate kao dio UNESCO-ve nematerijalne baštine, čime bi se osiguralo trajno očuvanje ove jedinstvene kulture.
Za Vesnu Halugu, ova je knjiga samo početak. U Parizu je upoznala ženu porijeklom iz BiH koja danas tetovira upravo na tradicijski način – iglom i trnom, pomoću mlijeka, meda i ugljena. Također, u Rami se priprema fotomonografija živućih žena koje i dalje nose te znamenje. Tetovaže su kroz povijest bile tiha, ali snažna priča o preživljavanju i identitetu, priča koju Haluga oživljava i ustrajno čuva kao dio nasljeđa za sve Hrvate, gdje god oni bili.
Mjesec hrvatske knjige traje i dalje, a danas je na rasporedu još jednom predstavljanje knjige Pisma dida Miloša u Vranjicu. Riječ je o Milošu koji je pisao pisma tijekom Prvog svjetskog rata svojoj Rozi i svojoj obitelji.
U ponedjeljak 11. studenog slijedi događanje koje povezuje Mjesec hrvatske knjige i početak obilježavanja velikog stradanja Vukovara i Škabrnje te sjećanje na Domovinski rat i sve branitelje. Riječ je o tribini Doba heroja, književnog i glazbenog karaktera koja će se održati u Kulturnom centru u Kaštel Lukšiću. Ideja tribine je povezati branitelje koji su čista srca otišli u obranu Domovine s današnjim generacijama. Sudjelovat će djeca učenici kaštelanskih osnovnih škola.
Foto: Ivana Topić
