TESTIRANA JE POUZDANOST DOSADAŠNJEG PRAĆENJA KVALITETE MORA ZA KUPANJE
Kako bi bili sigurni u pouzdanost redovitih analiza kvalitete mora za kupanje, znanstvenici i stručnjaci iz različitih hrvatskih ustanova koje se bave praćenjem mikrobioloških onečišćenja, predvođeni dr. sc. Slavenom Jozićem iz Laboratorija za mikrobiologiju Instituta za oceanografiju i ribarstvo u sklopu HRZZ projekta #Eurobath, testirali su pouzdanost dosadašnjeg praćenja te rezultate objavili u znanstvenom časopisu Water Research. O rezultatima ispitivanja i trendovima kakvoće mora kazao nam je sam Jozić navodeći razloge koji mogu zabrinjavati kupače, ali i potaknuti odgovorne na određene mjere kojima se može poboljšati sveukupno stanje kvalitete mora za kupanje.
Praćenje kakvoće vode za kupanje, što se u Hrvatskoj, zbog značajno većeg broja morskih plaža nego kupališta na slatkim vodama, uglavnom svodi na praćenje kakvoće mora, složen je i iznimno odgovoran posao. Obavljaju ga županijski Zavodi za javno zdravstvo. Prema programu praćenja, tijekom ciklusa uzorkovanja koji traje 15 dana, zavodi su dužni obaviti ispitivanje na svim točkama u njihovoj županiji, kojih je u našoj županiji 172, a u Primorsko-goranskoj koja ima najviše, čak 273, što samo po sebi govori o kolikom se opsegu posla radi. I tako 10 ciklusa u sezoni kupanja, podsjetio je Jozić.
- Treba napomenuti da Hrvatska ima jedan od najbolje organiziranih monitoringa kakvoće voda (mora) za kupanje u EU, sa 10 ispitivanja po plaži u sezoni, dok je Direktivom o upravljanju kvalitetom vode za kupanje propisano minimalno četiri ispitivanja po sezoni. Prema udjelu voda za kupanje izvrsne kakvoće, Hrvatska se stalno nalazi u skupini pet najboljih, sa više od 95 posto plaža na kojima je more izvrsne kakvoće. Kakvoća mora na području Kaštela uvijek je zanimljiva tema, kako zbog važnosti za naš turizam tako i zbog povremenih onečišćenja, koja su sve rjeđa i rjeđa, ali se ipak i dalje događaju. Tema nije zanimljiva samo za javnost, nego i za struku, koja na ovom području uvijek radi dodatna, kako stručna tako i znanstvena ispitivanja, ali i temeljitiju obradu podataka, kako bi se bolje pratilo trendove kakvoće mora. Tako je utvrđeno da je u razdoblju primjene kriterija Direktive, od 2009. godine, broj kaštelanskih plaža s nezadovoljavajućom godišnjom i konačnom ocjenom kakvoće iznosio do čak 43 posto (u prosjeku 27.3 posto) svih plaža nezadovoljavajuće kakvoće u Hrvatskoj. U istom razdoblju, udio onečišćenja (ocjena kakvoće nakon svakog uzorkovanja) iznosio je do čak 61 posto (u prosjeku 21.5 posto) – navodi nam Jozić.
Tanka je crta između zadovoljavajuće ocjene i prekoračenja
- Broj onečišćenja stabilizirao se od 2020. godine, i iznosi 1-2 po sezoni, što je vjerojatno rezultat intenzivnih radova na sustavu odvodnje otpadnih voda. To je svakako ohrabrujući podatak, no ono što malo zabrinjava je porast broja zadovoljavajućih ocjena tijekom ovogodišnje sezone, koji je iznosio 14, za razliku od dvije prethodne sezone kad je iznosio šest, odnosno sedam. Treba napomenuti da iako zadovoljavajuća ocjena ne znači prekoračenje (onečišćenje, odnosno nezadovoljavajuću ocjenu), da je „tanka crta“ između njih. Zadovoljavajuća kakvoća ne povlači za sobom zatvaranje plaže, ali ukazuje na onečišćenje koje je po svom intenzitetu vrlo blizu onom koje je sa epidemiološkog stajališta neprihvatljivo – kaže Jozić i nadalje pojašnjava.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je pri reviziji Direktive (preporuke iz 2018. godine) čak razmišljala o preporuci da se zadovoljavajuća ocjena kakvoće ukloni iz standarda za ocjenu kakvoće vode za kupanje, ali ipak je odlučila da je zadrži kako bi lokalne vlasti na neki način potakla da na takvim područjima poduzmu mjere za sanaciju i uklanjanje izvora onečišćenja.
- Međutim, nije sve tako crno kao što statistika pokazuje. Iako se lošiju kakvoću mora u Kaštelima ne može i ne smije zanijekati jer živimo u vremenima kada bi se ispuštanje neobrađene otpadne vode u okoliš trebalo svesti na nulu, situaciju se može donekle i relativizirati. Lošija statistika kakvoće mora u Kaštelima rezultat je i izuzetno dobrih rezultata na razini Hrvatske, gdje je zaista mali udio plaža koje nisu izvrsne kakvoće, osobito onih nezadovoljavajuće kakvoće. U takvim rezultatima, naravno da će svako odstupanje na neki način stršiti. Jedan od razloga većeg broja odstupanja od prihvatljive kakvoće mora su i nacionalni kriteriji za kakvoću, koji su u pogledu pokazatelja Escherichia coli stroži od onih preporučenih EU Direktivom – kaže Jozić.
Ministarstvu će se predložiti novi kriteriji za ocjenjivanje kakvoće
- Međutim, dodatnim analizama u okviru HRZZ projekta Eurobath, a temeljem obrade više od 40 tisuća podataka, utvrdili smo da primjena EU kriterija kod nas ne bi bila epidemiološki opravdana, odnosno podcjenjivala bi rizik za zdravlje kupača. Odredili smo nove vrijednosti E. coli za kriterije, koje ćemo nadležnom ministarstvu predložiti vrlo brzo, kad bude revizija Uredbe o kakvoći mora za kupanje. Te vrijednosti su negdje između kriterija Direktive i naših nacionalnih kriterija, i najbolje odgovaraju našim povijesnim podatcima. Vjerujemo da će se na taj način broj nezadovoljavajućih ocjena u Kaštelima smanjiti, bez negativnog utjecaja na zdravlje kupača. Ono što bi dodatno trebalo učiniti, na razini države pa tako i u Kaštelima je preispitati točke uzorkovanja na problematičnim plažama – zaključuje Jozić.
Naime, propisano je da se uzorkovanje treba obavljati na fiksnoj točki, koja treba biti na mjestu gdje se očekuje najveći broj kupača ili gdje se očekuje najveće onečišćenje. Za to bi trebalo napraviti studije, što je izuzetno skupo i složeno za ovako veliki broj točaka (1020). Međutim, kako kaže Jozić oni su u svojoj studiji koja je provođena na području Kaštela, Rijeke, Zadra i Dubrovnika, pokazali da su studije potrebne samo na područjima gdje povijesni podatci ukazuju na mogućnost onečišćenja, a njih je manje od dva posto.
Češćim uzorkovanjem veća je vjerojatnost „hvatanja“ onečišćenja
- Ovo je vrlo značajan podatak jer čini postupak određivanja točke uzorkovanja izvedivim. Na plažama na području gornjih Kaštela smo utvrdili da je zbog izuzetne dinamike mora na plažama i većem broju izvora onečišćenje, ponegdje nemoguće odrediti reprezentativnu točku, nego bi se kakvoću trebalo pratiti na više njih, ili bi točka trebala biti promjenjiva ovisno o vremenskim uvjetima i vremenu uzorkovanja. Na plaži Gojača se događalo da smo na šest praćenih točaka u isto vrijeme uzorkovanja bilježili kakvoću u rasponu od izvrsne do nezadovoljavajuću. To nije dobro, osobito zbog toga što je kakvoća na službenoj točki praćenja vrlo često bila značajno bolja nego na drugim točkama. Čak smo na vanjskom dijelu plaže, gdje se može uzrokovati samo plovilom, zabilježili više onečišćenja nego na točkama uz obalu, što također nije dobro jer se službena uzorkovanja uglavnom obavlja sa obale, a ljudi se kupaju na cijeloj površini unutar psihološke barijere – navodi i dodaje.
- Dodatan problem predstavljaju i vremenske varijacije onečišćenja pa se kakvoća mora ujutro i popodne može značajno razlikovati. Na plažama sa pjeskovitim ili muljevitim materijalom, kao što je na Gojači, kupači i valovi mogu „zamutiti“ more i na taj način mikroorganizme koji se akumuliraju u pjeskovitom ili muljevitom dnu resuspendirati u more pa onečišćenje može biti i na samo nekoliko metara mora. Nadalje, pokazali smo da se na nekim plažama praćenim tijekom projekta godišnja i konačna ocjena mogu značajno smanjiti kad bi se uzorkovanje obavljalo tjedno, umjesto svaka dva tjedna, kako je propisano Uredbom. Rezultat je to veće vjerojatnosti „hvatanja“ onečišćenja zbog češćeg uzorkovanja. Sve gore navedeno ukazuje koliko je praćenje kakvoće mora složeno i s koliko se problema, od kojih su neki vrlo teško rješivi, susreću ljudi odgovorni za praćenje kakvoće mora. Na žalost, ti su ljudi zbog nepoznavanja sustava praćenja kakvoće mora i gore opisane problematike, vrlo često izloženi negativnim kritikama javnosti pa i optužbama da „lažiraju“ rezultate. A samo odgovorno i u skladu s pravilima rade svoj posao - zaključio je Jozić.
Foto: arhiva (PGK)
