U sklopu programa Mjesec hrvatske knjige, Gradska knjižnica organizira brojna događanja, a današnji dan bio je namijenjen djeci. Djeca su danas na književnom susretu s Renatom Dobrić u prostoru Dječjeg odjela u Kaštel Starom s pozornošću slušala stare kaštelanske priče.
Ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela, Renata Dobrić vijeću učenika od 1. do 8. razreda OŠ prof. Filipa Lukasa u pratnji pedagoginje Finke Ivanović te mladim šahistima u pratnji učiteljice Jurijane Škopljanac pripovijedala je o načinu života u Kaštelima u starijim vremenima. U njenim dvjema slikovnicama, "Vilinska stijena" i "Kako je Luka naučio čitati", napisanima i na književnom jeziku, ali i na čakavštini, nalaze se i zanimljivi detalji iz povijesti Kaštela koje su djeca sa zanimanjem slušala.
U slikovnici "Vilinska stijena" ispričana je priča o nastanku Vele stine koja i dan-danas stoji na Kozjaku iznad današnjeg Kaštel Sućurca. Autorica je priču u knjizi ispričala prema sjećanju na priču o Veloj stini koju je njoj, sestri i rodicama u djetinjstvu pričala teta Marija, djedova sestra. Na zidu knjižnice nalaze se ilustracije iz "Vilinske stijene" koje su djeca ovo ljeto na radionicama oslikali.
U slikovnici "Kako je Luka naučio čitati" ispripovijedala je djeci priču o tome kako su djeca početkom prošlog stoljeća učila čitati i kolika je bila njihova želja za knjigama i čitanjem, kako se živjelo u vremenima priča uz ognjište dok nije bilo televizije, mobitela i ostalih uređaja koji nam danas zaokupljaju pažnju.
- Moje dvije tiskane slikovnice, "Kako je Luka naučio čitati" i "Vilinska stijena", napisane su i na hrvatskom standardnom književnom jeziku i na čakavštini. Knjige su napravljene zbog školskog kurikuluma kako bi se mogla vidjeti razlika između kaštelanske čakavštine i književnog jezika. U slikovnici "Kako je Luka naučio čitati" pričamo upravo o tome. Početkom prošlog stoljeća, dok u Kaštelima još nije bilo toliko škola djeca su pomagali starijima, odlazili su u polja i nisu lako dolazili do obrazovanja, malo ih je znalo čitati, malo ih je imalo knjige. Sve priče koje su slušali pričale su se uz ognjište, a pričali su im stariji koji su se navečer okupljali oko ognjišta i pripovijedali. Jedna od najznačajnijih knjiga iz koje se pripovijedalo bila je Kačićeva „Pjesmarica“u kojoj je sakupljao sve te stare priče, pa tako i pjesme koje su spjevane o Kaštelanima. Uz ognjište u zimskim noćima nakon Zdravo Marije pričalo se i pripovijedalo o vilama, vukodlacima, o našim knezovima Trpimiru, Mislavu i brojnim drugim pričama. Kroz sve se provlači naša povijest jer Kaštela su "Kolijevka hrvatske državnosti". Nevenka Nekić, poznata književnica napisala je recenziju Vilinske stijene u kojoj ističe kako je u njoj opisana hrvatska povijest za djecu na bajkovit način koju ću danas djeci pričati – kazala je Renata Dobrić.
Uz stare kaštelanske priče koje su nekada davno stariji Kaštelani mlađima pripovijedali uz ognjište djeca su provela zanimljivo jutro i naučila puno toga.
Foto: Andrej Valentić