U Kulturnom centru u Kaštel Lukšiću, ovog petka, Muzej grada Kaštela predstavio je stalnu izložbu „Idemo u kino“, autorica Sanje Acalije i Ive Prolić. Predstavljanje, koje nas je vratilo u društveni život prošlog stoljeća, bilo je popraćeno projekcijom kratkih animiranih filmova mladih hrvatskih autorica – Brune Ercegovac, Andree Miletić, Dore Klanac, Morane Marije Vulić i Sare Tomas.
U prostoru koji je starijim Kaštelanima u sjećanje utkan kao nekadašnje kino, jučer su se probudile uspomene na vremena kada su kinodvorane bile ključne za kulturni i društveni život. Razvojem filmske industrije, sredinom 20. stoljeća izgradile su se kinodvorane u Sućurcu, Gomilici, Kambelovcu, Lukšiću, Starom i Novom. U Kaštel Lukšiću, Poljoprivredna zadruga je 1949. otvorila Zadružni dom, gdje se s filmom „Pustinja straha - Along the Great Divide“ otvorilo kino, mjesto stalnog okupljanja i centar društvenog života.
Na tragu njegovanja uspomena nekadašnjih vremena, Muzej grada Kaštela predstavio je stalnu izložbu "Idemo u kino", a sam tijek od ideje do realizacije predstavio nam je ravnatelj Muzeja Ivan Šuta:
- Kada se preuređivalo kino, zvali su nas iz Grada Kaštela i rekli kako se tu nalaze dva stara projektora. Vidjeli smo da je riječ o zanimljivim eksponatima, koji bi bili iznimno zanimljivi kod nas u muzeju, ali u dogovoru s odjelom za Komunalno gospodarstvo i gradsku imovinu, s gospođom Kostović i pročelnikom Škopljancem smo dogovorili prezentaciju ovdje u atriju. Kolegice Acalija i Prolić su odlučile napraviti popratnu izložbu, tiskali smo katalog i evo to će tu stajati kao trajna memorija. Imamo još jedan projektor koji stoji pohranjen kod nas. To je jedna odlična priča koja govori o vremenima kada je kino bilo prozor u svijet. Kino je bilo i televizija i mobitel i sve što su danas zamijenili mediji. - ispričao je Šuta
U kinu u Kaštel Lukšiću je u trideset godina projicirano preko 2900 filmova. Osim filmova građani su mogli vidjeti vijesti, a projektor, kao i plakate iz tog vremena mogu pogledati u prostorijama Kulturnog centra.
Večeri je nazočio i nekadašnji kino operater Ivo Rabadan koji je podijelio s nama uspomene iz tog vremena:
- Dvorana koja je tada napravljena bila je jedna od vrhunskih u onoj državi. Imala je oko 600 sjedećih mjesta, bio to vrhunac kino svijeta. U početku smo imali i po tri predstave u danu. Međutim s razvojem tehnike, dolaskom magnetoskopa i revizora, ljudi su sve manje dolazili i konačno se 1990. godine kino ugasilo. Primopredaju projektora i opreme sam obavio 1991. kada sam sve predao mjesnoj zajednici koja je bila vlasnik. - prisjetio se sa sjetom Rabadan
Prilikom predstavljanja izložbe i kataloga projicirano je više kratkih animiranih filmova od ukupno pet mladih autorica. Više o tome ispričala nam je jedna od autorica izložbe, ujedno i autorica teksta u katalogu, Iva Prolić: - Projekcije su smišljene u sklopu naše stalne izložbe. Riječ je o kratkim animiranim filmovima mladih autorica sa Zagrebačke likovne akademije za animirani film. Filmovi su iznimno zanimljivi, a mogu se vidjeti isključivo na ovakvim događanjima budući da je uglavnom riječ o diplomskim radovima. - ispričala je Prolić
Andrea Miletić autorica je triju filmova. "Gospođe" (2021.) istražuje svakodnevicu u javnom prijevozu kroz oči dječaka, otkrivajući kako odrasli trenuci izgledaju drugačije iz perspektive djeteta i stvarajući emotivnu poveznicu s gledateljima svih uzrasta. Film "Znatiželja ubila mačka" (2023.) bavi se granicama između stvarnosti i snova, dok "Beštija" (2023.) prikazuje složen odnos majke i kćeri te sukobe između starog i novog svijeta.
Bruna Ercegovac je autorica filma "Defora" (2023.), koji prati mladog mornara i njegovog cimera u izolaciji na brodu, istražujući ljudsku prirodu u kriznim situacijama.
Dora Klanac potpisuje film "Druga koža" (2023.), koji se bavi identitetom, preispitujući što znači biti sebičan i utjecaj želja na našu stvarnost, potičući gledatelje na razmišljanje o vlastitim identitetima.
Morana Marija Vulić je autorica filma "Toranj" (2023.), koji prikazuje posljedice katastrofe kroz likove Klobučara i Konduktera. Klobučar se suočava s pustošom koju je donijela katastrofa, stvarajući izmišljeni lik od napuštenih čarapa, a slučajni susret s Kondukterom vodi do sukoba njihovih svjetova. Nesporazum oko sjajne čarape, nekada pripadale Kondukterovoj kćeri, potiče ih na suočavanje s traumom koja im je promijenila živote.
Sara Tomas autorica je filma "Strana strana" (2023.), koji vodi gledatelje zagrebačkim ulicama s Emom i turistkinjom. Ema se suočava s ljepotama i manama svog grada, uz autentične fotografije i video zapise koji bilježe svaku pukotinu, staru fasadu i šarene grafite. Film prikazuje trenutni urbani krajolik Zagreba, naglašavajući dublje probleme kao što su posljedice potresa i godine zanemarivanja.
Ako poželite zaviriti kroz ondašnji prozor u svijet, svratite do Kulturnog centra u Kaštel Lukšiću gdje će vas u atriju dočekati čudo tadašnje tehnologije, veliki kino projektor, okružen plakatima tadašnjih hit filmova iz kino dvorana.
Foto: Andrej Valentić
