U Kulturnom centru u Kaštel Lukšiću, u petak, 18. listopada, Muzej grada Kaštela predstavit će stalnu izložbu „Idemo u kino“, autorica Sanje Acalija i Iva Prolić. Autorica pisanog teksta u katalogu izložbe je Iva Prolić. Predstavljanje će biti popraćeno projekcijom kratkih animiranih filmova mladih hrvatskih autorica – Brune Ercegovac, Andree Miletić, Dore Klanac, Morane Marije Vulić i Sare Tomas.
U prošlom stoljeću, kinodvorane su bile ključne za kulturni i društveni život tako da se sredinom 20. stoljeća izgradile kinodvorane u Sućurcu, Gomilici, Kambelovcu, Lukšiću, Starom i Novom. U Kaštel Lukšiću, Poljoprivredna zadruga je 1949. otvorila Zadružni dom, gdje se s filmom „Pustinja straha - Along the Great Divide“ otvorilo kino. Osim filmova, prikazivani su i informativni „filmski žurnali“ proizvedeni od strane „Zastava-filma“ koji su bili uvijek prikazani prvi kao sredstvo informiranja. Kino je moglo primiti više od 500 gledatelja i služilo je raznim događanjima, uključujući dramske priredbe i plesove - šerate. Zbog lošeg stanja, kino je zatvoreno 1959., no 1964. ponovno je nakon obnove. Američki film „Dnevnik Ane Frank“ je bio prvi prikazani u „novom“ kinu. Tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, kino je bilo popularno, ali je posjećenost opadala s dolaskom novih medija. Godine 1991. kino je zatvoreno, a Ivo Rabadan, kinooperater, bilježi da je tijekom trideset godina prikazano oko 2900 filmova.
Prilikom predstavljanja izložbe i kataloga projicirat će se više kratkih animiranih filmova mladih autorica.
Andrea Miletić autorica je triju filmova. "Gospođe" (2021.), film kojim kroz dječakovu perspektivu istražuje svakodnevicu u javnom prijevozu. Ootkriva nam kako odrasli trenuci mogu izgledati potpuno drugačije kada ih promatra dijete, stvarajući emotivnu poveznicu s gledateljima svih uzrasta. Film "Znatiželja ubila mačka" (2023.), prikazano je istraživanje granica između stvarnosti i snova. Film "Beštija" (2023.), prikazuje složen odnos između majke i kćeri, istražujući sukobe između starog i novog svijeta.
Bruna Ercegovac autorica je filma "Defora" (2023.) koji prati mladog mornara i njegovog cimera koji se suočavaju s izolacijom na brodu, istražujući ljudsku prirodu u kriznim situacijama..
Dora Klanac autorica je filma "Druga koža" (2023.) koji se bavi konceptom identiteta, preispitujući što znači biti sebičan i kakav utjecaj želje imaju na našu stvarnost. Ova tema potiče gledatelje na razmišljanje o vlastitim identitetima i željama.
Morana Marija Vulić autorica je filma "Toranj" (2023.) koji prikazuje posljedice katastrofe kroz likove Klobučara i Konduktera. Klobučarev svijet uništila je smrtonosna katastrofa. Ono što je nekada bio njegov dom, sada je samo pustoš i ljuštura života koji je nekada vladao sada praznim, maglovitim dolinama. Usamljen, Klobučar od napuštenih čarapa stvara svog „izmišljenog prijatelja“, prilikom čega pukom slučajnošću upoznaje Konduktera, čije će se viđenje svijeta u potpunosti suočiti s Klobučarevim. Uslijed nesretnog nesporazuma oko sjajne čarape koja je nekada pripadala Kondukterovom kćeri, oba lika bit će suočena s traumom katastrofe koja je promijenila njihove živote.
Sara Tomas autorica filma "Strana strana" (2023.) vodi gledatelje na putovanje zagrebačkim ulicama s Emom i turistkinjom. Ema je prisiljena suočiti se s čarima i manama svog voljenog grada. Film uključuje autentične fotografije i video zapise gradskih ulica, bilježeći svaku pukotinu, staru fasadu i šarene grafite koji ukrašavaju njegove zidove. Ovaj vizualni stil prikazuje trenutni urbani krajolik Zagreba. Iako prikazuje grad koji je pretrpio posljedice značajnog potresa, film suptilno naglašava dublji problem - godine zanemarivanja i nedostatka održavanja.
