Dvorac Vitturi već tradicionalno je mjesto održavanja Dana Luke Botića u spomen na književnika i političara Luku Botića (Split 1830.- Đakovo 1863.), ali i na veze između dalmatinskih i slavonskih književnih krugova, a kaštelanski dio ove manifestacije održan je sinoć. Središnji program ove večeri posvećen je književnosti i jezičnoj baštini gradišćanskih Hrvata te prisjećanju na petnaest dosadašnjih izdanja ove manifestacije.
Na početku 15. Dana Luke Botića prisutnima se obratio Jurica Botić iz organizacijskog odbora Dani Luke Botića istaknuvši kako se svake godine trude da obilježavanje Dana Luke Botića bude inovativno i da se osim lika i djela Luke Botića bave i jednim širim kulturno-književnim kontekstom.
- Večeras počinjemo s programom 15. Dana Luke Botića. Kao što znate svake godine idemo sa novom temom. Na drugi način obrađujemo Luku Botića i književni period kojem pripada. Ove godine započeti ćemo sa jednim zanimljivim projektom na kojem su radili učenici osnovne škole Dobri u Splitu, koja se nekada zvala Osnovna škola Luke Botića. Izrađivali su različite suvenire vezane za grad Split i za baštinu Luke Botića, pa ćemo malo predstaviti njih na početku, a poslije toga idemo sa naslovnom temom vezanom uz književnu i općenito, kulturnu baštinu Hrvata u Gradišću u Austriji. O tome će nešto više govoriti dr. sc. Robert Hajszan koji je ravnatelj Panonskog instituta u Gradišću. Poslije toga tradicionalno idemo u Slavoniju gdje će biti drugi dio programa, a program se kao i uvijek završava posjetom grobu Luke Botića u Đakovu jer svake godine program vezujemo uz datum njegove smrti- kazao je Jurica Botić.
Za sve prisutne prikazan je kratki film u kojem se govori o Antunu Gustavu Matošu i Josipu Jurju Strossmayeru, a u njemu vrlo važnu epizodu ima priča o odnosu između Strossmayera, Matoša i Botića koji je prikazan na vrlo zanimljiv način gdje se može vidjeti koliko je Botić nekada značio i zašto se Dani Luke Botića uspješno održavaju već 15 godina.
Retrospektivu svega što su radili proteklih 15 godina predstavio je Mirko Ćurić, predsjednik udruge Đakovački kulturni krug i dopredsjednik Društva hrvatskih književnika kazavši kako su u ovih 15 godina Luku Botića obradili zaista temeljito te došli do određenih novih saznanja iz njegove biografije. Kazao je kao su se ovdje u Kaštelima, ali i u Đakovu u proteklim godinama smjenjivali razni gosti poput prof. Botice, Ivana Jurina Boškovića, prošle godine gosti iz Bugarske, održan je čitav niz znanstvenih skupova posvećenih Luki Botiću i prekrasnih likovnih izložbi. Istaknuo je da je manifestacija ostavila u ovih 15 godina izuzeto veliki trag u kulturnom prostoru i pokazala da se može uspjeti unatoč raznim problemima jer nije lako organizirati nešto na tako udaljenim prostorima, a pogotovo imati goste iz Bugarske, Vojvodine, Austrije te najavio đakovački program ove manifestacije.
- Drago mi je da smo 15. put za redom u Kaštelima na Danima Luke Botića, manifestacija koja je krenula s ciljem da poveže Slavoniju i Dalmaciju kroz jednog velikana koji je rođen ovdje, a živio desetak godina i umro u Đakovu. Nismo ni očekivali da će to biti 15 godina za redom, da će biti toliko uspješno. Kada nešto traje 15 godina znači da ima razloga za svoje postojanje, ali i da ima određenu potporu zajednice koja to prati, od Ministarstva kulture do lokalnih samouprava u Đakovu i Kaštelima tako da se nadam da ćemo svjedočiti i narednim Danima Luke Botića. Dan uoči smrtnog dana Luke Botića, 21. kolovoza, održat će se književno-pjesnički program u rock klubu King u Đakovu gdje ćemo predstaviti nekoliko novih izdanja posvećenih ne samo Luki Botiću nego i drugim velikanima. Imamo jedno malo pjesničko natjecanje gdje dvadesetak pjesnika i pjesnikinja iz Slavonije recitira svoje pjesme i, na koncu, publika odlučuje i tri najbolje pjesme po njihovom izboru su dobitnici Dana Luke Botića. Na smrtni dan Luke Botića, 22. kolovoza, polažu se vijenci na njegov grob u Đakovu. Program se nastavlja u spomen-muzeju Strossmayera, a radi se o izložbi fotografija kipova Vatroslava Doneganija. Ove godine obilježavamo 125 godina od njegove smrti te će se moći vidjeti što je on sve napravio u Đakovu, Hrvatskoj ali i izvan Hrvatske. Zatim ćemo imati predstavljanje nakladničke kuće Hrvata iz Mađarske Croatice iz Budimpešte, a njihova voditeljica Timea Šakanj Škrlin pokazat će nam što oni rade na očuvanju hrvatske riječi, tradicije i kulture u Mađarskoj. Završnica programa biti će u Trnavi, mjestu gdje je Luka Botić prije 170 godina pronašao svoju suprugu Pavku Paulinu Bosch. To je jedno mjesto petnaestak kilometara od Đakova u kojoj škola u kojoj sam ravnatelj ima jedan prekrasan vinograd, jedan novi objekt koji je uređen i upravo u tom vinogradu ćemo imati završni dio manifestacije. Predstavit ćemo što se radi u SSŠ Antuna Horvata- projekt koji se zove „Torta Donegani“- torta po uzoru na Doneganija s motivima s njegovih kipova na samoj torti. Tamo ćemo imati jednu zakusku, druženje kao što je Luka Botić imao druženje kada se tamo ženio i na taj način završiti 15. Dane Luke Botića u prekrasnom vinorodnom kraju i planirati ćemo 16. Dane Luke Botića- kazao nam je Mirko Ćurić.
Posebne gošće večerašnje manifestacije bile su Bianka i Tonka, učenice Osnovne škole „Dobri“ Split sa svojom profesoricom Nelom Botić. One su ispričale kako je Luka Botić povezan s njihovom školom te pročitale izabrane stihove iz njegovog djela „Bijedna Mara“. Izložile su i različite proizvode koje su učenici marljivo radili tijekom cijele godine.
- Mi smo iz Osnovne škole „Dobri“ Split i naša učenička zadruga „Dobrići“ se ove godine bavila temom Luke Botića. Zašto Luka Botić? Naime, to je škola u centru grada Splita i Luka Botić rođen je u gradskom naselju Dobri, a u prošlosti je škola nosila ime upravo po Luki Botiću. Ove godine sam preuzela dužnost voditeljice učeničke zadruge. Mi smo se ove godine natjecali na Smotri učeničkih zadruga Splitsko-dalmatinske županije s proizvodima na temu Luke Botića i njegovih stihova iz djela „Bijedna Mara“. – Nela Botić, profesorica osnovne škole Dobri
Središnja tema manifestacije bila je pismenost i književnost gradišćanskih Hrvata o čemu su prisutni detaljnije mogli čuti od dr. sc. Roberta Hajszana, gradišćanskog Hrvata i vrsnog poznavatelja povijesti, jezika i cjelokupne kulture Hrvata u Gradišću te ravnatelja Panonskog instituta u Gradišću. Hajszan ističe kako kulturu i identitet gradišćanskih Hrvata mogu održati samo ako u njihovoj sredini ima puno udruga, pa su tako osnovali Panonski institut, kulturnu zadrugu koja postoji već 30 godina i koja izdaje kalendare, knjige, zbornike, publikaciju Panonski ljetopis i Panonski list. Predstavio je prvi za njih važan dokument Klimpuški misal, pjesnika Matu Meršića Miloradića, pisca Ignaca Horvata. U toku predavanja Hajszan je čitao i kratke dijaloge.
- Tema o gradišćanskim Hrvatima je jako opširna i ne mogu sve obraditi u kratkom vremenu. Zato sam se odlučio govoriti o pismenosti i književnosti gradišćanskih Hrvata. Mi smo došli u 16. st. iz Like, Korduna, Banije u zapadnu Mađarsku, a 1921. godine taj je dio priključen Austriji i zato smo mi gradišćanski Hrvati. Prva stoljeća u Gradišću obilježena su pismenosti, još se ne može govoriti o književnosti jer su to zapravo vjerska štiva samo za narod, a tek kad se pojavio naš najpoznatiji pjesnik Mate Meršić Miloradić onda zapravo možemo govoriti o književnosti. Poslije njega pojavio se Ignac Horvat, začetnik gradišćanskohrvatske proze. Ovu večer zaokružiti ćemo s tim da su gradišćanski Hrvati kroz 500 godina održali jezik i kulturu u austrijskom Gradišću- poručio je dr. sc. Robert Hajszan.
Ovime je završen kaštelanski dio 15. Dana Luke Botića, a program se nastavlja ovaj tjedan u Đakovu i okolici.
Foto: Andrej Valentić