SPOJNE CESTE - DRUGI GRAD U DRŽAVI I NAJPROMETNIJA PUTNIČKA LUKA BEZ PRAVOG IZLAZA NA A1Početak radova na podvožnjaku kod čvora Ravča otvorio je priču o brzoj spojnoj cesti, dugoj 12 kilometara, koja bi trebala povezati trenutačno najjužniju točku Dalmatine s Makarskim primorjem i novom trajektnom lukom koja bi se trebala graditi na lokaciji Galija kod Drvenika.
No taj će projekt ujedno biti i još jedan spoj Zabiokovlja sa širim područjem Makarske, jer se već godinu i pol kroz srce Biokova buši tunel “Sv. Ilija”, dug 4100 metara, koji će povezati autocestovni čvor Zagvozd i Jadransku magistralu kod Baškog polja.
Uz nesporan širi prometni značaj dviju poveznica makarskog priobalja s neposrednim zaleđem i južnim dijelom BiH, odnosno sa Hvarom i Korčulom preko trajektnih pruga, u oči upada činjenica da se tunel i nova prometnica grade na potezu od 40 kilometara, a da pri tome Split kao središte županije i najprometnija putnička luka na hrvatskoj obali Jadrana ima samo jedan kvalitetan pristup Dalmatini.
Splitski čvor treba gledati i u odnosu prema Zadru i Šibeniku, koji su odmah tijekom izgradnje autoceste A1 ili neposredno nakon toga dobili suvremene, brze prometnice koje gradske obilaznice vežu s Dalmatinom.
Zbog očito lošeg lobiranja, ali i objektivno najnepovoljnijega reljefnog položaja u odnosu na trasu autoceste, drugi po veličini hrvatski grad ima tek jednu “normalnu” vezu s najvećom nacionalnom prometnicom - brzu cestu Solin-Klis-Dugopolje - projektiranu i izgrađenu prije dolaska autoceste.
Tek nakon izgradnje punog profila brze ceste, na kojem su radovi nedavno počeli, moći će se reći da je Split kvalitetno “riješen”.
Sveta Kalmetina Međutim, sve će se to dogoditi četiri godine nakon što su izgrađene brze ceste Zadar-čvor Zadar istok, popularna Kalmetina, te Šibenik-čvor Šibenik-Tromilja, odnosno čak sedam godina nakon što je autocesta stigla do Dugopolja.
Pri tome gotovo da i ne treba spominjati da se iz Zadra do Dalmatine može doći iz dva smjera, a Split je gotovo “osuđen” na samo jedan. U praksi bi se moglo reći da se u neposrednoj okolici najvećega dalmatinskoga grada nalaze još dva autocestovna izlaza, Prgomet i Vučevica, ali treba biti objektivan i reći da se od prvoga do Splita treba voziti najmanje 40 minuta u idealnim uvjetima, što je praktično nemoguće i zbog proširivanja Magistrale kroz Kaštela.
Uz to danas je potpuno zaboravljena ideja lokalnih čelnika, javno izrečena prije pet-šest godina, da će se od Planoga do Prgometa graditi brza cesta, koja je ubrzo pala u drugi plan, postojeća cesta je poboljšana, ali u stvarnosti je izlaz za Kaštela i Trogir.
Što tek onda reći za čvor Vučevica koji će, osim što osigurava posao za nekoliko HAC-ovih djelatnika i nudi pristup središnjem dijelu Zagore, odakle korijene vuče i aktualni premijer Sanader, biti slijepo crijevo sve dok se ne izgradi tunel kroz Kozjak i(li) još uvijek futuristički most između Kaštela i Splita.
Zadar i Makarska
- 2 izlaza s autoceste ima Zadar, a dvije poveznice s Dalmatinom imat će Makarsko primorje
- 7 godina nakon dolaska autoceste u Dugopolje, trebao bi biti izgrađen puni profil brze ceste do Splita.
Izvor: Slobodna Dalmacija
