NEPRIHVATLJIVA NAM JE MOGUĆNOST IZGRADNJE I POKRETANJA NOVE SOLARNE INDUSTRIJE NA KOZJAKU
Prenosimo u cijelosti priopćenje novoosnovane Građanske inicijative na temu izgradnje solarne elektrane na Kozjaku.
Da je brdo Kozjak oduvijek bilo ponos i zaštita grada Kaštela, jasno je od davnih vremena i povijesnih dokumenta , a pod njegovim padinama i na plodnom polju stvarao se od prapovijesti život i tkala koljevka i današnje hrvatske državnosti i indetiteta. Upravo to brdo Kozjak danas je ponovo u fokusu javnosti, ali zbog teme vezane plan izgradnje solarne elektrane na Kozjaku.
Građanska inicijativa - koju zajedno predstavljaju članovi Župe Kaštel Lukšić i s bratovštinom Sv. Ivana od Birnja, Udruga za očuvanje kulturne baštine Bijaći, lovačke Udruge Donja Kaštela i Kaštilac iz Kaštel Lukšića, te Mjesnog odbora Kaštel Lukšića jasno se očitovala prema Gradu Kaštela ali i ostalim čimbenicima kako se u potpunosti protivi ovom projektu, te traže od grada Kaštela da se isti projekt u potpunosti ukloni iz prostornog plana grada Kaštela.
U veljači 2021. poduzeće Kozjak Energy d.o.o. dalo je izraditi elaborat zaštite okoliša za sunčanu elektranu Kozjak. Dana 8. listopada iste godine Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske izdalo je rješenje u kojem su navedeni uvjeti po kojima je takav zahvat moguć.
Slijedom navedenoga mediji su 31. siječnja 2024. objavili da je tvrtka Kozjak Energy d.o.o. zatražila od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja procjenu utjecaja na okoliš sunčane elektrane Kozjak. Pri tome je netočno navedeno da će elektrana biti na južnoj padini Kozjaka, što je dovelo do zabune, jer građani uglavnom nisu bili upoznati s elaboratom iz 2021.
Ukupna površina koju bi ta elektrana obuhvatila iznosila bi 643 ha. Cijeli kompleks predviđen je na prostoru Biranjštine i uz brijeg Vilar, sjeveroistočno od kozjačkog vrha Biranj, a južno od nove suvremene autoceste A1. I u elaboratu se pogrešno navodi da će elektrana biti (a ne „smještena je“, kako stoji u elaboratu) „na južnoj padini brda Kozjak“, jer je ta zona na sjevernim padinama brda Kozjak.
Pristup do toga prostora, ujedno i jedini mogući, tj. najkraći, planiran je preko južne padine Kozjaka ispod vrha Biranj, tzv. „Talijanskom cestom“, koja od postojeće trase ceste prema prijevoju Malačka presijeca Kozjak istočno od Birnja na prijevoju Grebine.
Proučivši pažljivo predloženu lokaciju i trasu pristupnog puta u društvu Bijaći smo došli do zaključka da predložena lokacija i trasa pristupnog puta nisu prihvatljive iz više razloga. U prilog tome iznosimo mišljenja naših članova i suradnika koji su iznijeli argumente s različitih društvenih i znanstvenih aspekata, a koja ukazuju na to da bi izgradnjom elektrane bio radikalno devastiran vrijedan vegetacijski pokrov i areal staništa brojnih divljih vrsta, ptica i sisavaca, kao i veći broj još neistraženiharheoloških lokaliteta (prapovijesne gomile, gradine i vrtače u kojima su bila prapovijesna naselja). Uz prirodoslovni i kulturno-povijesni arheološki kontekst, te višestoljetnu sakralnu funkciju crkve sv. Ivana na Birnju, treba istaknuti i onaj društveno – gospodarski. Naime, na tom prostoru je najbujnija vegetacija i lovište lovačkih udruga Donja Kaštela i Kaštilac iz Kaštel Lukšića s većim brojem čeka i pojilišta. Izgradnjom elektrane te bi lovačke udruge praktično ostale bez svojega lovišta, koje je već značajno ugroženo izgradnjom vjetroelektrane na Oporu, a na južnim padinama Kozjaka za to više nema mjesta.
S ovdje iznesenim mišljenjem Bijaća, društva za očuvanje kulturne baštine Kaštela, suglasni su i bratovština sv. Ivana od Birnja iz Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije i lovačke udruge Donja Kaštela i Kaštilac iz Kaštel Lukšića, te svi članovi Mjesnog odbora Kaštel Lukšića.
4 su glavne skupine argumenata kojima pobijamo opravdanost takvog zahvata u prostoru Kozjaka i svetišta na Birnju:
1. Povijesno-arheološki argumenti
Zaravan na kojoj je predviđena izgradnja sunčane elektrane dio je povijesnog prostora Biranjšćine, kao sastavnog dijela crkve i svetišta sv. Ivana od Birnja. Sama crkva je višestoljetno središte kulta sv. Ivana Krstitelja, još od srednjeg vijeka, čiji kontinuitet potvrđuje i danas živa pobožnost toga kulta, kojega čuva i njeguje bratovština sv. Ivan u Kaštel Lukšiću. Upravo lokacija vrha Biranj s crkvom sv. Ivana stoljetno je to mjesto okupljanja svih Kaštelana i njihovih gostiju. Uz to, na predjelu Biranjšćine je u zadnje vrijeme registriran veći broj arheoloških lokaliteta (gomile, gradine), koji zajedno s crkvom na Birnju tvore tisućljećima stvarani kulturni krajolik na tom dijelu Kozjaka. Također je i predviđeni pravac pristupnog puta trasiran točno preko prijevoja Grebine na kojemu se nalazi još neistraženo groblje iz prapovijesti i antike.
2. Ekološki argumenti
Predočena slika iz prethodne stavke usko je povezana i s prirodnom baštinom. Izgradnja solarne elektrane na tom području dovela bi do trajne devastacije velikog dijela netaknute prirode u zoni koja je zaštićena s različitih aspekata temeljem Zakona o zaštiti prirode, gdje su prirodna staništa brojnih vrsta divljači (sisavaca, ptica, gmazova itd.). Također bi i predviđena ograda u cijelosti prekinula slobodno kretanje divljači, usitnila bi šumski ekosustav i umanjila bonitet lovnog područja.
Zbog izgradnje postrojenja došlo bi do uklanjanja postojeće grmolike i drvenaste vegetacije na području 21 ha što bi dovelo do gubitka šumske vegetacije i erozije, a posljedica je gubitak zemljišta poljoprivredne namjene, terena za ispašu stoke, boravak i prehranu divljih životinja.
Zbog izgradnje postrojenja došlo bi do uklanjanja postojeće grmolike i drvenaste vegetacije na području 21 ha što bi dovelo do gubitka šumske vegetacije i erozije, a posljedica je gubitak zemljišta poljoprivredne namjene, terena za ispašu stoke, boravak i prehranu divljih životinja.
Nije na odmet napomenuti da se područje planiranog zahvata nalazi se unutar ekološke mreže i to Područje očuvanja značajno za ptice (POP) HR1000027 Mosor, Kozjak i Trogirska zagora.
Namjeravani zahvat također je u suprotnosti s Prostornim planom Grada Kaštela, čl. 37., gdje se navodi da je jedan od ciljeva očuvanja područja Kozjak i zaštita divljih svojti (ptice grabljivice, jarebica kamenjarka) i ugroženih stanišnih tipova (istočno submediteranski suhi travnjaci, mješovita šuma i šikara medunca i crnog graba, šuma alepskog bora s tršljom).
3. Društveno gospodarski argumenti
Na prostoru predviđenom za izgradnju sunčane elektrane Kozjak nalazi se teritorij lovišta lovačkih udruga Donja Kaštela i Kaštilac iz Kaštel Lukšića. Još jednom naglašavamo da je to jedini sačuvani prostor očuvane prirode u granicama Grada Kaštela, gdje je moguće održavati lovno-gospodarske aktivnosti, budući je prostor s južne strane Kozjaka uglavnom već zauzet prometnicama, širenjem građevinskih zona i poljoprivrednih površina. Ukupna površina koju obuhvaćaju granice lovišta je 7. 452 ha. Od toga šumske površine zauzimaju 5. 867 ha (5. 497 ha u državnom i 370 ha u privatnom vlasništvu), a poljoprivredne 750 ha u privatnom vlasništvu. Dio ovoga lovišta već je devastiran gradnjom vjetroelektrane na Oporu koja je u tijeku.
Godine 2019. izrađen je sustavni popis divljači u lovištu za potrebe lovno-gospodarske osnove upravljanja lovištem. Utvrđeno je postojanje stalnih i povremenih vrsta krupne i sitne divljači (divlja svinja, zec, fazan, jarebica, srna itd.).
Unutar lovišta podignuto je za potrebe lova 19 čeka i raspoređeno 15 solišta.
Izgradnjom sunčane elektrane posred lovišta ono bi praktično bilo toliko devastirano, a divljač decimirana, da bi u biti prestalo postojati. Gubitkom ovoga lovišta Kaštela bi u stvarnosti ostala bez površine na kojoj se može organizirati lovište, pa i ovaj argument treba pribrojiti prethodnima kao razlog više za odbacivanje projekta na toj lokaciji u cijelosti.
4. Ekološko - gospodarski
Često se danas u medijima i javnosti spominje kako je ovakav oblik proizvodnje i akumulacije energije visoko ekološki pri tome očito misleći na potencijalno manju emisiju štetnih plinova u odnosu na neke druge tehnologije, ali ne uvažavajući širu sliku zahvata ovakvih projekata i njihovih dugoročnih posljedica u ovog povijesno arheološki vrijednom i zaštićenom okolišu; koji je u slučaju ovog kaštelanskog lokaliteta uistinu visoko kvalitetan, jedinstven tradicijski prostor, s iznimnim potencijalnom kojeg grad Kaštela može i mora valorizirati na drugačiji gospodarski način uvažavajući prednosti istog.
Lokacija predviđena za potencijalnu solarnu energanu svakako je pogrešna, a planovi koji se donose u određenom proteklom vremenu, moraju i jesu podložni reviziji i mogućim promjenama u funkciji boljitka života građana Kaštela. Stoga su učestale promjene prostornih planova kako je definirano i zakonom.
Da je tome tako najbolje znaju građani grada Kaštela, koji smo u prošlosti desetljećima trpili posljedice nazadovanja unutar životnog i ekološkog prostora upravo zbog pogrešno donesenih planova i odabira štetnih industrija koje su devastirale more i prostor uz njega.
Smatramo kako smjer kojim su Kaštela kao grad krenula mora isključiti svaku industriju koja devastira okoliš, kojeg upravo na ovoj lokaciji Biranjštine imamo kao rijetko koji grad u Dalmaciji.
S ovdje predočenim stavom društva za očuvanje kulturne baštine Kaštela Bijaći, suglasni su bratovština sv. Ivana od Birnja iz župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Kaštel Lukšiću, lovačka udruga Donja Kaštela i lovačka udruga Kaštilac iz Kaštel Lukšića te mjesni odbor Kaštel Lukšića.
Temeljem svega gore iznesenog stojimo čvrsto na stajalištu da na povijesnom prostoru Biranjštine nije mjesto bilo kakvoj gospodarskoj aktivnosti, pa tako ni predviđenoj sunčanoj elektrani. Stoga apeliramo i tražimo da se taj projekt trajno ukoni iz prostornih planova Grada Kaštela i Splitsko-dalmatinske županije, čiji je neveliki prostor od iznimne važnosti u okvirima Splitsko-dalmatinske županije i s aspekta povijesno-arheološke i s aspekta prirodne baštine te bio raznolikosti kao i s aspekta društveno gospodarske djelatnosti u funkciji lokalnog stanovništva.
Građanska inicijativa
Foto: Građanska inicijativa
