IZDVOJILI SMO NEKE ZANIMLJIVOSTI IZ STUDIJE IZVEDIVOSTI
Kao što smo nedavno pisali na Portalu, Hrvatske ceste kroz projekt „Novi ulaz u Split“ osim izgradnje tunela Kozjak i spojne ceste do DC8 u Kambelovcu, pripremaju dokumentaciju za prometnicu od tunela preko Kaštel Sućurca koja bi se mostom nastavljala za Split. Informacija o ovom dijelu projekta je u javnom prostoru malo, pa smo izdvojili neke zanimljivosti iz Studije izvedivosti koje bi građanima mogle bolje dočarati što očekivati. Napominjemo da je studija izrađena 2020. godine, neke su se stvari od tada promijenile, poput financijske vrijednosti projekta, no na njoj se temelji buduća projektna dokumentacija. Čitavu Studiju možete pronaći na dnu teksta.
Projekt Hrvatskih cesta od čvora Vučevica na A1 do trajektne luke Split podijeljen je u tri faze. Prva faza je već u izgradnji, a obuhvaća spojnu cestu s čvora Vučevica do tunela Kozjak, sam tunel i spojnu cestu do DC8 u Kambelovcu. Druga faza predstavlja brzu cestu koja počinje 1,3 kilometra od južnog izlaza tunela, kreće se istočno Kozjakom do Sućurca i mostom spaja u Split, dok treća faza podrazumijeva splitsko gradsko područje od novog ulaza do Trajektne luke. Zadatak izrađivača studije je bio pronaći najbolji način za povezivanje tunela Kozjak s gradom Splitom, pa je pretežno orijentirana drugoj fazi koja je razrađena u dvije varijante.
Prva varijanta faze 2 kroz Cemexovu kavu
Kako navodi studija, varijanta 1 duljine je 9 kilometara i počinje 1,3 kilometra od južnog ulaza tunela, ispod crkvice Sveti Mihovil. Kreće se put istoka paralelno s DC8, iznad sućuraćkog groblja, pa dalje kroz eksploatacijsko polje Sveti Juraj. Od tu se spušta preko Metroa do Brižina i mostom na Stinice. Trasa je u cijelosti zamišljena kao četverotračna s brzinom 80 km/h.
Na trasi ove varijante nalazi se jedan poslovni i dva objekta stambene namjene, koja bi bilo potrebno otkupiti i rušiti, navodi se u studiji.
Zajednički dio obje varijante prolazi preko nekoliko objekata kulturne baštine i to Ville Rustice ispod Lažana, crkvice i groblja Gospe od milosti i lokaliteta Gajine. Varijanta jedan dalje nastavlja preko arheoloških područja Smoljevac i Brižine te uz druge lokalitete.
Druga varijanta faze 2 kroz naselje Gorice
Druga predložena varijanta duga 9,3 kilometara kreće se istom rutom od tunela do groblja Kaštel Sućurac, spušta se kroz naselje Gorice, pa nastavlja između DC8 i stare kaštelanske ceste. Dalje se kreće paralelno s ovim cestama do ušća rijeke Jadro, gdje se mostom povezuje na Krešimirovu ulicu u Vranjicu i spaja na Solinsku ulicu kao ulaz u Split. Ova varijanta podrazumijeva četverotračnu prometnicu od spoja s tunelom do 6,5 kilometara trase, odnosno do Brižina, a zatim se nastavlja kao dvotračna.
Na njezinoj trasi, kako navodi studija, nalazi se 15 objekata poslovne i stambene namjene koji bi se u slučaju izgradnje ove varijante ceste otkupili i rušili. Ne navodi se na kojem se dijelu trase ovi objekti nalaze.
Cesta bi prešla i preko arheološkog područja Doljane te uz sućuraćko groblje Gospe na hladi. Obje varijante velikim dijelom prolaze i kroz područje Natura 2000.
Faza 1 i dvije varijante Faze 2 iz Studije izvedivosti
U zaključku o odabiru trase stoji da je varijanta 1 pogodnija jer je u cijelosti četverotračna čime će se osigurati manje prometne gužve, kao i da se na njezinu putu nalazi manji broj objekata za uklanjanje te manje zadire u građevinska zemljišta. Također, na većoj udaljenosti je od naselja i u manjoj duljini položena naseljenim područjem. Hrvatske ceste su na kraju za izradu projektne dokumentacije odabrale upravo prvu varijantu.
Gradonačelnik zagovara širenje DC8, studija tvrdi: „Ne može“
Zanimljivo je za istaknuti da je gradonačelnik Kaštela Denis Ivanović Kako smo već pisali na Portalu, javno stao protiv prometnice preko Sućurca najavljujući da je neće unijeti u izmjene prostorne dokumentacije.
- Apsolutno sam protiv i štitit ću da se ova trasa ne dogodi. U županijskom prostornom planu je stavljena kao trasa u istraživanju, a ja imam obećanje župana da će to biti skinuto u idućim izmjenama koje su pokrenute. Mi smo već pokrenuli izmjene GUP-a, ali izglasat ga nećemo sve dok ne vidimo da u županijskom planu više nema te trase. Neću pustiti Sućurac. Hrvatskim cestama sam kazao da imaju D8 i da vide što s tim mogu učiniti – kazao je Ivanović na konferenciji za medije na ovu temu.
Denis Ivanović
A s DC8 ne mogu učiniti ništa, ističu izrađivači studije. Navode da širenje DC8 kroz Kaštela ne dolazi u obzir zbog prostornih ograničenja, a takav zahvat ne bi rasteretio krajnju točku pravca Trogir – Split, odnosno solinsku Širinu. Napominju i da je DC8 dvotračna do Kaštela iz smjera Šibenika što je još jedna otegotna okolnost. Budući da se studija temelji na već planiranom tunelu, kao jedinu opciju rasterećenja DC8 i Širine vide direktni spoj spomenute prometnice sa Splitom. Drugim riječima, ako se tunel izgradi na planiranoj lokaciji, jedini smislen put za Split je preko Sućurca.
Rasterećenje prometnica
Ono što većinu građana najviše zanima je zasigurno utjecaj ovog projekta i njegovih dijelova na prometnu situaciju. Studija je promet analizirala kroz više scenarija.
Ukoliko se ništa ne bi mijenjalo po pitanju prometne infrastrukture, očekuje se da će već u 2030. godini između Solina i Kaštela državnu cestu DC8 koristiti oko 50 tisuća vozila dnevno u oba smjera. Na najprometnijem dijelu ove ceste, između rotora i ulaza u Split, očekuje se preko 46 tisuća vozila u svakom smjeru, čime se godišnji prosjek približava trenutnom prosjeku u srpnju i kolovozu, što znači da je nekakva promjena neophodna.
U scenariju u kojem bi došlo do izgradnje tunela Kozjak i spojne ceste na DC8 u Kambelovcu, bez daljnje izgradnje put Splita, studija za 2030. godinu predviđa smanjenje prometnog opterećenja na DC8 i brzoj cesti Solin-Klis (DC1), što bi rasteretilo Širinu, iako bi DC8 i dalje ostala zagušena. Najveću korist imala bi zračna luka i to od prometa koji stiže s istoka. Studija dalje prognozira da bi vozači sa zapada i dalje za ulaz u Split birali čvor Dugopolje, a za Trogir čvor Prgomet. Navodi se i da bi tunel u sezoni koristilo oko 8500 vozila, dok bi van sezone taj broj bio između 4500 i 5000 automobila.
Ukoliko bi se gradila varijanta 1 faze 2, prometno rasterećenje postojećih prometnica bi bilo značajnije, navode. Most bi, predviđa studija, koristilo oko 47 tisuća vozila dnevno, a tunel oko 17 tisuća, rasteretili bi se trenutni ulazi u Split no do zagušenja bi došlo na gradskim cestama koje bi prihvaćale dodatni promet s mosta poput Ulice Domovinskog rata i Dubrovačke. Izgradnjom mosta većina nedostataka prometne mreže je eliminirana, zaključuje studija, a prometno opterećenje splitskih gradskih prometnica ravnomjernije raspoređeno. Znatno se povećava i iskorištenost tunela i samog čvora Vučevica. Izvođači studije ističu da prva varijanta druge faze rezultira značajnijom uštedom vremena za sezonski i vansezonski promet nego druga varijanta.
Buka i onečišćenje zraka, životinje trajno gube staništa
Studija navodi i negativne aspekte utjecaja ovog projekta na naselja i stanovništvo. Osim trajne prenamjene dijela građevinskih zemljišta, presijecanja poljoprivrednih parcela i poljskih puteva, ističu pojavu buke i onečišćenje zraka na području naselja. Trajno se gube poljoprivredne površine na trasi, a do dodatnih negativnih utjecaja na okolno tlo u vidu onečišćenja moglo bi doći neadekvatnim rješenjem sustava odvodnje onečišćenih voda s prometnice te akcidentnim situacijama poput izlijevanja naftnih derivata, većih prometnih nesreća i slično.
Smanjit će se i lovne površine, životinjske vrste na području prometnice trajno će izgubiti staništa, a zahvat će biti trajan i po pitanju uznemiravanja zbog buke i vibracija te stradavanja jedinki koje dospiju na prometnicu. U području Natura 2000 neke vrste će trajno gubiti staništa, a utjecaj faze 2 bi trebao biti dodatno istražen kroz Studiju utjecaja na okoliš. Izgradnjom faze 2 i značajnim povećanjem prometa može se očekivati pogoršanje kvalitete zraka u početnom dijelu trase, napominju, dok se za dio koji prolazi urbanim područjima ističe da se ne očekuje velika razlika u kvaliteti zraka.
Hrvatske ceste tražile ispitivanje opcija bez izgradnje mosta
Zanimljivo je za izdvojiti i dio studije koji govori o dodatnom zahtjevu Hrvatskih cesta tijekom izrade ovog dokumenta. U e-mailu iz 2020. koji je naveden na stranicama studije, Hrvatske ceste, a na zahtjev Ministarstva prometa i Jaspersa, tražile su od izrađivača da ispitaju mogućnost park & ride opcije bez izgradnje mosta za Split.
"Time bi naša varijanta tu završila, a sa ciljem da se stimulira prelazak putnika na sredstva javnog prijevoza.", navode u e-mailu među ostalim Hrvatske ceste.
U tom slučaju bi se, navodi studija, na području Kaštel Sućurca izgradilo parkiralište većeg kapaciteta na kojem bi putnici parkirali svoja vozila i dalje za Split nastavili vlakom. Analizirali su sustav s parkingom kapaciteta 500 mjesta i zaključili da bi i u optimističnom scenariju učinci park & ride sustava na smanjenje opterećenja prometnica bili vrlo upitni budući da željeznica nije konkurentna prijevozu osobnim automobilom.
Varijanta kroz kavu povoljnija, ukupni troškovi oko dvije i pol milijarde kuna
Na kraju studije napominje se da je prva faza projekta preuzeta od Hrvatskih cesta, odnosno nije je razrađivao izvođač ove studije. Dvije varijante druge faze razradile su se s početkom od morske strane tunela Kozjak do grada Splita s čvorom na DC8, što je i bio projektni zadatak. Nakon provedene analize, konačan zaključak studije je da je varijanta 1 druge faze bolje rješenje pri povezivanju tunela Kozjak s gradom Splitom.
Što se vrijednosti projekta tiče, studija 2020. godine navodi nešto manje od dvije milijarde kuna za obje faze. Prema navodima iz Hrvatskih cesta cijene su u međuvremenu porasle, a nije osigurano financiranje iz EU fondova koje je prema studiji trebalo iznositi 85 posto, pa bi hrvatski građani spoj Vučevice i Splita trebali platiti oko dvije i pol milijarde kuna.
Hrvatske ceste odabrale prvu varijantu, projektna dokumentacija u izradi
Hrvatske ceste su krajem 2021. godine raspisale natječaj za izvođača novelacije idejnog rješenja prometnice od tunela Kozjak do grada Splita te Studije utjecaja na okoliš s ishođenjem Rješenja o prihvatljivosti. U ožujku 2022. odabrana je zajednica Dvokut Ecro Zagreb i Geoprojekt Split s cijenom od 835 tisuća kuna.
Iz opisa projektnog zadatka jasno je vidljivo da je odabrana varijanta 1, odnosno četverotračna prometnica koja se nakon tunela kreće istočno duž Kozjaka, paralelno s DC8, prolazi kroz sućuraćku kavu, a zatim se spušta do DC8 i dalje na Brižine mostom za Split. Rok za izradu dokumentacije i ishođenje Rješenja o prihvatljivosti je 24 mjeseca od potpisivanja ugovora. Iz Hrvatskih cesta doznajemo da je ugovor potpisan 12. travnja 2022., a izrada je još u tijeku. Nije započet ni postupak Procjene utjecaja zahvata na okoliš u sklopu kojeg će biti izrađena i javnosti dana na uvid Studija o utjecaju zahvata na okoliš, kada će i građani imati priliku iskazati što misle o ovom dijelu projekta „Novi ulaz u Split“.
Studiju izvedivosti možete preuzeti OVDJE…
