Prema analizi podataka FINA-e o izvršenju proračuna gradova u 2022. (podaci za 2023. još nisu objavljeni), 18 gradova za zaštitu okoliša je iz proračuna izdvojilo iznad 10 posto sredstava, dok je njih 28 izdvajanja povećalo i za preko 100 posto. Najviše su novca ipo stanovniku na tom polju u promatranoj godini izdvojili Bakar, Mali Lošinj, Novalja, Nin, Opatija, Obrovac…, po udjelu izdvajanja iz ukupnog budžeta su u istom razdoblju prednjačili- Bakar, Mali Lošinj, Ogulin, Metković, Novalja, Duga Resa…, prema nominalnom povećanju izdvajanja – Varaždin, Split, Bakar, Mali Lošinj, Bjelovar…, a postotnim porastom u odnosu na 2021. – Bakar, Mali Lošinj, Đurđevac, Kutina, Kaštela…, piše gradonacelnik.hr.
Prije 52 godinu, sada već davne 1972., usvajanjem Programa UN-a za okoliš (UNEP), zaštita okoliša postala je jedna od zahtjevnijih proračunskih stavki lokalnim i nacionalnim upravama, a buđenje građanske svijesti o važnosti življenja u što zelenijem okruženju i usmjeravanje javnih politika u tom pravcu prioritet odgovornijih političara. Većina projekata vezanih uz zaštitu okoliša u novije doba odnosi se u EU i našoj zemlji na saniranje odlagališta neopasnog otpada, izgradnju reciklažnih dvorišta, nabavku spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, provođenje raznih edukacija…
U Republici Hrvatskoj su utvrđene smjernice vezane za bolje gospodarenje otpadom, posebno povećanjem recikliranja komunalnog otpada kako bi se ostvario cilj EU-a za recikliranje i olakšao prelazak na kružno gospodarstvo, završetak određivanja područja mreže Natura 2000, davanje prednosti provedbi vodnih projekata… Gospodarenje otpadom, definitivno, postaje sve važnija i važnija tema, pogotovo na razini jedinica lokalne samouprave koje su direktno odgovorne za njegovo što bolje funkcioniranje, planiranje i provedbu na svojim područjima. Ključni problem čini im što sustav gospodarenja nije zaokružen pa se i oni najnapredniji u smislu odvojenog prikupljanja otpada prije ili kasnije nađu pred zidom i nemaju gdje sa prikupljenim otpadom jer su rijetki Centri za gospodarenje otpadom iako smo za tu namjenu raspolagali s čak 475 milijuna eura.
Na terenu odvajanja i recikliranja, imali smo cilj od 50 posto do 2020. a došli smo na 30-40 posto na razini RH. Istina je da se naročito u zadnje tri-4 godine taj postotak povećava, idemo krupnim koracima, ali još smo prilično udaljeni od postavljenog cilja. U 2022. reciklirano je konkretno 34 posto ili 630.882 tone otpada. Naredni su ciljevi 55 posto do 2025., pa nešto optimističnijih 60 posto do 2030. i 65 posto do 2035. recikliranja, odvajanja i pripreme za ponovnu uporabu ukupne mase otpada proizvedenog u kućanstvima i iz drugih izvora…
Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za 2022. (u očekivanju izvješća za 2023.), stopa odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (svih vrsta osim miješanog komunalnog otpada) iznosila je 46 posto, odvojeno je sakupljeno 844.387 tona. U 2021. godini ta stopa je iznosila 43 posto čime se nastavlja trend daljnjeg porasta. U posljednje dvije godine je dinamika porasta stope odvojenog sakupljanja nešto sporija, kao posljedica nečistoća koje su u značajnom udjelu prisutne u tako sakupljenom otpadu, posebice u biootpadu, koji se u tom slučaju kategorizira kao miješani komunalni otpad. Uz to, na 10 posto do 2035. treba smanjiti i odlaganje otpada. Napose na odlagalištima koja moraju biti sanirana i zatvorena nakon otvaranja centara za gospodarenje otpadom, a Planom za 2023. – 2028., predviđa se njih 11, kojih su u funkciji 4, koliko ih se trenutno i gradi, dok se za tri tek priprema dokumentacija.
Provjerili smo kakva je situacija bila prije dvije godine (najaktualniji dostupni podaci Ministarstva financija), tj. koliko su gradovi iz konsolidiranih proračuna iz 2022. godine izdvojili za čistoću svog okružja, aktivnosti, mjere, programe i projekte u cilju zaštite okoliša…
A prema udjelu izdvajanja za zaštitu okoliša u proračunu na prvom mjestu među deset najbolje rangiranih gradova našao se Bakar s 25.25 posto, jedini iznad 20 posto, a osim njega, preko 15 posto proračuna u ove su svrhe izdvojili Mali Lošinj – 18.53 posto, Ogulin- 16.90 posto, Metković i Novalja- po 15.78 posto udjela. U Top 10 su i: Duga Resa, Nin, Obrovac, Senj i Opuzen, između 13.70 i 14.86 posto udjela izdvajanja. Iznad 10 posto imalo je 18 gradova, od 5 do 10 posto- 31, a između 1 i 5 posto proračunskog udjela- 62 hrvatska grada.
Promatramo li izdvajanja za zaštitu okoliša po stanovniku, u 2022. najbolje je i tu rangiran -Bakar s 2.836,13 kuna per capita, zatim u poretku opet slijedi Mali Lošinj čiji stanovnici su izdvojili 2.445,94 kuna po glavi, a na trećem mjestu je Novalja s tek nešto manje, odnosno 2.390,10 prosječno izdvojenih kuna. Među deset prvih na popisu su i Nin, Opatija, Obrovac, Novi Vinodolski, Varaždin, Opuzen i Ogulin, čija izdvajanja per capita se kreću između 1.024,64 i 1.946,77 kuna. Iznad tusuću kuna po stanovniku izdvajalo je ravno 10 gradova, od 500 do 1.000 kuna – 28 gradova, između 100 i 500 – 65 gradova.
Po nominalnom trendu povećanja izdvajanja sredstava u odnosu na 2021. prednjači Grad Varaždin, koji je za zaštitu okoliša izdvojio čak 28.780.264 kune više nego u prethodnoj godini, odnosno, umjesto nekadašnjih 24.568.917 dao 53.349.181 kunu u 2022. Preko 20 tisuća kuna porasta imali su i Split i Bakar, a Top 10 u apsolutnim brojkama čine i: Mali Lošinj, Bjelovar, Zadar, Kutina, Đurđevac, Metković i Ploče, između 6.039.539 i 16.450.735 kuna povećanja. Od 5.000 do 10.000 kuna „zelenog“ porasta bilježi 7 gradova, od 1.000 do 5.000 kuna- 31, „plus“ u odnosu na godinu ranije imalo ih je 74, a „minus“ – 52…
Kad promatramo postotni trend povećanja u odnosu na 2021., na vodećoj je poziciji već istaknuti Bakar, s 2899,73 posto porasta, slijedi Mali Lošinj-829,04 posto, zatim- Đurđevac koji je za 817,40 posto povećao izdvajanja u zaštiti okoliša. Iznad 500 posto izdvajanja za istu namjenu imali su i: Kutina, Kaštela i Ploče, a Knin, Cres, Split i Duga Resa su također ostvarili poziciju u deset najviših porasta izdvajanja. Preko 100 posto povećanja upisalo je njih 28, od 1 do 100 – 45 gradova.
Dakako da je u 2022. najveća ukupna novčana izdvajanja za zaštitu okoliša imao Zagreb- 269.604.867 kuna, kojega su iznosom pratili: Varaždin – 53.349.181 kuna, Dubrovnik- 31.314.847 kuna, Osijek- 29.870.097 kuna, Zadar – 29.042. 975 kuna, Split – 26.916.530 kuna, Rijeka- 24.318.864 kune, Bakar-21.477.978 kuna… Izračun se nije vodio u eurima, nego upravo u kunama koja je tada bila važeća hrvatska valuta…
Pero Livajić
Više pročitajte na gradonacelnik.hr.
Foto: Pixabay
