Svaki od 48.126 privatnih iznajmljivača, koji raspolažu s ukupno 317.850 kreveta, već bi od 1. lipnja u više obroka plaćao godišnji porez od 400 kuna (na otocima 350 kn) po krevetu, čime bi država uprihodila 130 umjesto dosadašnjih 90 milijuna kuna.Hoće li ove sezone konačno biti kraj iznajmljivanju na crno u privatnom smještaju, čiji vlasnici su prijašnjih godina, a posebice lanjske, državi utajili milijune kuna poreza i boravišne pristojbe na ime skrivenih gostiju?! Ako se do kraja mjeseca nađe u proceduri prijedlog paušalnog oporezivanja dohotka na iznajmljivanje soba, koji je Poreznoj upravi i Ministarstvu financija stigao iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, već od 1. lipnja bi "zimmer frei" za svoje goste plaćao godišnji porez od 400 kuna po svakom krevetu, i to u nekoliko obroka. Na takav način, ocjenjuju u Uredu za turizam, značajno bi se olakšalo prijavljivanje i plaćanje poreza privatnim iznajmljivačima, a državi uprihodila veća sredstva po toj osnovi.
Sumrak "crnog" turizma?
Godinama već traju javne polemike o tome koliko je neprijavljenih gostiju u privatnom smještaju kod nas, koji čini čak 40 posto naših ukupnih smještajnih kapaciteta i čije prikrivanje prometa svakako značajno utječe na konačne rezultate sezone. Je li "zimmer frei" godišnje utajio službeno utvrđenih dvadesetak posto prometa ili i do 50 posto, kako se često čuje na terenu u špici sezone, teško su utvrđivali i inspektori Državnog inspektorata. Jer, Hrvatska danas ima evidentirano 48.126 privatnih iznajmljivača koji imaju 317.850 postelja i nema tog broja inspektora koji bi mogli ući baš u svaku kuću i na djelu uhvatiti svakog nesavjesnog iznajmljivača.
Zbog svega toga je iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka krenuo prijedlog rješavanja problema sive ekonomije i rada na crno u segmentu poslovanja građana iznajmljivača, kojim se predlaže uvođenje paušalnog poreza. U osnovi tog prijedloga je računica po kojoj se u privatnom smještaju prosječno godišnje postelje pune 40 dana, a prosječno ostvarena cijena po noćenju je sto kuna. Na taj način privatni iznajmljivač godišnje uprihodi četiri tisuće kuna po krevetu, a porez bi mu iznosio 400 kuna za cijelu godinu, odnosno 350 kuna na otocima i područjima od posebne državne skrbi.
Iako su privatni iznajmljivači i do sada javno opravdavali(??) svoje skrivanje gostiju velikim porezima, poznato je da su po dosadašnjem zakonu građani iznajmljivači na ostvareni prihod od iznajmljivanja plaćali 15 posto poreza, i to na način da im se kod utvrđivanja osnovice za oprezivanje priznavao odbitak troškova od 50 posto. Iako su takvo plaćanje poreza mnogi ocjenjivali praktično simboličnim davanjima državi, ipak ga mnogi iznajmljivači nisu plaćali!
— Pokušali smo dati prijedlog koji ide naruku pojednostavljivanju cijelog posla, vođenja evidencije o gostima i svojevrsnog računovodstva koje to zahtijeva. Time bismo ujedno i Državni inspektorat oslobodili dijela posla zbog kojega bi se mogli kvalitetnije posvetiti drugim segmentima kontrole. Međutim, oni građani iznajmljivači kojima neće odgovarati prijedlog paušalnog plaćanja poreza po postelji, mogu nastaviti plaćati kao i do sada, ali moraju računati na još učestalije kontrole inspektora jer toj vrsti sive ekonomije zaista se mora učiniti kraj — kaže Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam.Podsjetimo, privatne sobe za iznajmljivanje dio su naših turističkih smještajnih kapaciteta koji su najbrže i najviše rasli u posljednjem desetljeću, povećavši se za više od 30 posto u odnosu na njihov broj prije rata. Očito je da je takva vrsta usputne zarade, koja gotovo nikome od iznajmljivača nije jedini izvor prihoda, bila isplativa, posebice u svjetlu skrivanja gostiju i neplaćanja poreza i boravišne pristojbe. Da nije tako, ne bi se broj postelja u privatnom smještaju od 1990. godine, kada ih je bilo 235.698, povećao na čak 317.850 na kraju 2003. godine!
Istodobno su registrirani kapaciteti u sobama, apartmanima i kućama za odmor bili u lanjskoj godini popunjeni tek 35 dana, uglavnom zbog neorganiziranosti njihova tržišnog plasmana, ali i zbog prekapacitiranosti te vrste smještaja koja se još oslanja na model "gost će mi pokucati na vrata".
Od privatnih kreveta 1,2 milijarde kuna
Prema izračunu Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, u prošloj godini je kod registriranih iznajmljivača ostvareno 11,2 milijuna noćenja, pa je tim putem uz prosječnu cijenu od 100 kuna po postelji, ostvaren godišnji prihod od 1,2 milijarde kuna. Kada bi se, kažu u Uredu za turizam, prijavio cjelokupni prihod od tih noćenja, država bi morala ostvariti oko 90 milijuna kuna poreza na dohodak, a sustav turističkih zajednica 65 milijuna kuna boravišne pristojbe. Kako, međutim, to nije ni izbliza tako, procjenjuje se da je siva ekonomija u tom segmentu od 5 do čak 20 posto, čime država godišnje gubi od 4,5 do 18 milijuna kuna. Kada se tom izračunu dodaju i gubici zbog rada na crno i neprijavljenih postelja u vlasništvu stranaca koje se iznajmljuju, država ukupno gubi i do 64 milijuna kuna godišnje!
Zbog svega toga predložen je niz mjera kojima bi se stimulirao legalan rad, davali kvalitetniji krediti onima koji žele profesionalizirati svoj privatni posao, ali istodobno i pooštravale kazne za prekršaje, osobito stranaca koji se time bave u Hrvatskoj. Tako bi državna blagajna prema broju postelja u privatnom smještaju od paušalnog oporezivanja dobila oko 130 milijuna kuna, dok ih se po sadašnjem načinu oporezivanja može naplatiti maksimalno oko 90 milijuna kuna.
