INICIJATIVU POREKNULA UDRUGA KAŠTELANSKI CRLJENAK SA KLASTEROM ZORA
Bendiranje vinske kapljice nastale iz vinograda smještenih na padinama Kozjaka krenulo je uzlaznom putanjom nakon velikog otkrića da je kaštelanski Crljenak predak američkog Zinfandela. Najveće zasluge svakako pripadaju kaštelanskim vinarima i vinogradarima, ali i svima onima koji su prepoznali vrijednost Crljenka. Među njima je i Udruga kaštelanski Crljenak kojoj je brendiranje ove vrhunske kapljice primarna zadaća, a upravo time vođeni u ovoj godini idu i korak dalje. Zajedno sa Klasterom Zora te uz potporu Grada, ide se u realizaciju novog projekta koji je već odavno zamišljen. Vinari će dobiti „moment mjesta“ u Kreativnoj ulici kaštelanskog Crljenka.
- Kako nas je nažalost napustio naš poznati vinar Miljenko Grgić smatrali smo da je ovo trenutak da se cijela ta priča pokrene. Za prvu fazu smo odlučili na zelenoj površini postaviti monument, a potom bi nastaviti i sa ostatkom priče u sklopu ovog zamišljenog projekta. Kroz Ulicu oformit će se moment mjesta gdje će biti zabilježena imena vinara koji su u dalekom svijetu. Na to bi se nadovezala Kreativna ulica, odnosno Ulica kaštelanskog Crljenka. To je ulica uz more gdje bi se duž te ulice prezentiralo naše vinare u vidu kamenih parvokutnika gdje bi bilo uklesano njihovo ime – kazao nam je vinar Jakša Bedalov i dodao da bi prvu ploču, odnosno monument postavili na brcu u Kambelovcu, jer se na tom mjestu nalazi i spomenik trsu.
- Dali smo rješenje kako to napraviti. Bila bi to kamena ploča s natpisom, položena na zelenoj površini. Inicijativu je podržao Grad te bi zajedno dogovorili postavljanje, a u svemu bi zatražili pomoć kaštelanskih tvrtki, naprimjer Cemexa – dodao je Bedalov i ispričao kako je došlo do ovog projekta u koju su „upleteni“ i naši vinari iz Amerike koji su predložili da jedna ideja zaživi u Kaštelima kao spomen na otkriće da je kaštelanski Crljenak predak Zinfandela.
- Naših vinara ima puno u Americi. Sigurno 20 porodica koje su osnovali vinarije, jer kaže se da su Hrvati podigli vinarstvo Amerike. Te obitelji je poznavao Vlaho Srđan iz Dubrovnika i prilikom jednog posjeta, još prije 15 godina prenio je našu ideju o osnivanju Udruge kaštelanski Crljenak. Oni su to podržali i poslali nam jedno pismo podrške s prijedlozima kako brendirati naš grad kao grad vina. Među tim prijedlozima je bila ideja o spomen pločama vinarima, kako domaćim tako i stranim porijeklom iz Hrvatske koju je razradio Srećko Radnić – pojašnjava Bedalov i navodi kako se u tom pismu nalazi oko 40 potpisa vinara, kako onih koji žive u svijetu tako i naših. Među njima je i potpis nedavno preminulog svjetski poznatog vinara Miljenka Grgića na čijoj komemoraciji je inicijativa i predstavljena, a u cijelosti je možete vidjeti OVJDE.
Podsjetimo, Miljenko Grgić rođen je u selu Desne, u neretvanskoj dolini. Vinogradarstvo i vinarstvo studirao je u Zagrebu, a nakon drugog svjetskog rata otišao je iz zemlje i skrasio se u dolini Napa u Kaliforniji. Svjetsku slavu stekao je 1976. godine na čuvenome Pariz Festu, kada je njegov chardonnay pobijedio do tada nedodirljiva francuska vina. Nakon toga događaja koji je protresao svjetsku vinsku scenu, Grgić je s partnerom Austinom Hillsom utemeljio vlastitu vinariju.
Preokret koji je Grgić time pokrenuo u svijetu vina toliki je i toliko važan da su o tome u Hollywoodu snimljena i dva filma, napisana knjiga „Pariška presuda“, da je primljen u Kuću slavnih, da su njegov skromni kofer s kojim je stigao u Ameriku, njegova boca chardonnaya i čuvena francuzica u Smithsonian muzeju američke povijesti, a odabrani su i među 100 stvari koje su promijenile SAD. Njegova vina pila su se i u Bijeloj kući i u UN-i u New Yorku.
Osim što je bio zaglavni kamen nove kalifornijske povijesti vina, jednako važnu ulogu odigrao je Grgić u otkriću da je Zinfandel zapravo hrvatska sorta. I učinio je baš sve što je mogao da se to otkriće i dogodi. Veliki domoljub, zaljubljenik u svoj zavičaj, dolazio je u Hrvatsku dok god je mogao.
Foto: Udruga kaštelanski Crljenak