AUTOCESTOM NA JUG U LJETO 2008. DALMATINA BI TREBALA STIĆI DO PLOČAZa 11,8 kilometara dugu dionicu od Dugopolja do Biska postoji glavni projekt i građevna dozvola, glavni projekt za etapu od Biska do Šestanovca (25 kilometara) bit će izrađen do konca ove godine ili u prvom tromjesečju 2005., a za najjužniji potez od Šestanovca do Ploča (59,3 kilometra) postoji idejni projekt visoke razine, gotovo na nivou glavnog, koji bi trebao biti dovršen tijekom iduće godine.
U očekivanju konačnog utvrđivanja termina raspisivanja javnog natječaja za gradnju nastavka autoceste Zagreb—Split—Dubrovnik, od Dugopolja prema Bisku, Šestanovcu i Pločama, u javnosti su se zahuktale priče o dokumentaciji na temelju koje bi se državna prometnica mogla početi probijati kroz krš južne Dalmacije. Prema neslužbenim procjenama, radovi bi startali u prvom tromjesečju 2005. godine, pa bi na dijelu ceste do Šestanovca trebali biti okončani u ljeto 2007. godine, a potez do Ploča godinu dana poslije. Cjelokupna dionica, duga 96 kilometara, približno je vrijedna oko šest milijardi kuna, što obuhvaća poslove od kreiranja idejnog projekta do završetka radova.
U praksi je projektno-planski dio posla doveden do vrlo visoke točke gotovosti, budući da za 11,8 kilometara dugu dionicu od Dugopolja do Biska postoji glavni projekt i građevna dozvola. Na osnovi tih dokumenata raspisan je natječaj, ali samo za tunelsku gradnju, pa su djelatnici "Konstruktora" sjeverno od Dugopolja već počeli radove na probijanju tunela Zaranač dugog 338 metara.
DEFINIRANJE TRASE
Glavni projekt za etapu od Biska do Šestanovca (25 kilometara), kako doznajemo u Ministarstvu prometa, bit će izrađen do konca ove godine ili u prvom tromjesečju 2005. Za najjužniji potez od Šestanovca do Ploča, ukupne dužine 59,3 kilometra, postoji idejni projekt visoke razine, gotovo na nivou glavnog, koji bi trebao biti dovršen tijekom iduće godine.
Prema važećim hrvatskim zakonima, natječaji se mogu raspisati na osnovi glavnog projekta, ali i idejnog rješenja, koje može biti osnova načelne dozvole. Nakon toga se licitiraju pojedinačne cijene po radovima, koji se obavljaju nakon što ih investitor ustupi tvrtki ili konzorciju više poduzeća, kao što je bio slučaj na dosad izgrađenim dionicama autoceste.
Kada se konkretno spustimo na trasu dionice između Dugopolja i Biska, uskoro se očekuje početak probijanja tunela Bisko (498 metara), koji je već proveden kroz natječaj. Ostali objekti na toj dionici, poput vijadukata Bijakuše i Perići, te odmorišta Kotlenice, samo su dio natječajne dokumentacije koja još uvijek nije ugledala svjetlo dana. U sjeni (ne)sređenih odnosa između hrvatske Vlade i Bechtela, koji je pretendirao na gradnju spomenutog cestovnog poteza, ostaju tako brojni upitnici o njezinu početku i potencijalnim izvoditeljima radova, premda je dovršetak tog dijela ceste najavljivan za iduće ljeto.
Slično stanje vlada i na etapi od Biska prema jugu. Poznata je tek trasa autoceste koja će se kretati po visoravni uz desnu obalu rijeke Cetine, do čvora Blato na Cetini, gdje će se izgraditi spojevi na državnu cestu Bisko—Srijane—Blato N/C—Šestanovac, te županijske prometnice za Gata i Omiš. Krška ljepotica bit će premošćena oko 2,5 kilometra nizvodno od Blata, što je već izazvalo prosvjede mještana susjednog Podgrađa. Na granici općina Šestanovac i Zadvarje, u sjeverozapadnom podnožju Biokova, nalazit će se čvor Šestanovac, oko kojega su već počeli manji zemljani radovi. Na toj lokaciji Dalmatini će se priključiti postojeća prometnica koja spaja Jadransku magistralu s bh-granicom, kao i planirana brza cesta od Šestanovca do Dubaca.
U svom zabiokovskom dijelu autocesta će biti duga 59,3 kilometra, a gradit će se izvan postojećih naselja i građevinskih zona. Premda će svojom trasom naoko podsjetiti na drevnu Napoleonovu cestu, ipak će većim dijelom obići postojeće koridore. Od čvora Šestanovac do Zagvozda nova će prometnica biti smještena južnije od postojeće. Na 13,5 kilometara dugom potezu trebat će izgraditi po jedan vijadukt i umjetni tunel, preko kojega će prolaziti divljač, te tri podvožnjaka i dva nadvožnjaka. U čvoru Zagvozd, koji će se nalaziti na južnoj strani naselja, račvat će se cesta za Imotski i lokalne prometnice.
Od Zagvozda do Ravče, svojevrsnih "vrata Vrgorca", bit će potrebno izgraditi četiri vijadukta, tri podvožnjaka, te čak šest nadvožnjaka. Dionica od 26,9 kilometara prolazit će sjeverno od prijevoja Turija, kroz koji je prije 20-ak godina probijen tunel, te iznad sela Raščane i Župa Biokovska. U blizini Ravče izgradit će se cestovni čvor u kojem će se s autocestom povezati prometnica Makarska—Vrgorac—granica BiH.
Najveći izazov za građevinare bit će nepunih 20 kilometara duga dionica Ravča—Ploče, u sklopu koje je predviđeno pet tunela te nekoliko vijadukata i mostova. Dalmatina će na spomenutom prostoru "krenuti" prema jugoistoku i polju Vrgoračko jezero. Budući čvor Ploče 1, kao najjužnija dosad projektirana točka autoceste, bit će smješten južno od sela Staševica, a s Jadranskom magistralom povezat će se četverotračnom cestom.
OKVIR CIJENA MOSTA ZA PELJEŠAC
Most Klek—Pelješac bio je vrlo često spominjan u prošlogodišnjoj predizbornoj kampanji, kao jedan od temelja povezivanja hrvatskog juga s ostatkom države. Kako je nedavno potvrdio resorni ministar Božidar Kalmeta, istražni radovi su već počeli, a za neposrednu gradnju sve će biti spremno sredinom 2005. godine. Je li uistinu tome tako?
Kako se doznaje u krugovima bliskim Ministarstvu prometa, još uvijek nije odabrano konačno projektno rješenje, a ponuđeno je osam verzija, vrijednih od 65,5 do 424,4 milijuna eura. Slično stanje je i s prometnicom koja bi duž poluotoka Pelješca povezivala budući most i autocestu. Inače, Vladini dužnosnici tvrde kako most neće biti konkurencija autocesti do Dubrovnika. Gradnja Dalmatine nastavit će se od Ploča, preko neretvanske doline i zaleđa Neuma u BiH, do Dubrovačkog Primorja, odnosno sela Osojnik, gdje bi se trebao nalaziti čvor Dubrovnik.
