Pod nazivom ''Humanist u nehumano doba'' od jutarnjih sati u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću održavao se znanstveni skup na temu don Filipa Lukasa. Na istu temu, skup se ovog utorka održao i u Zagrebu, a uz sudjelovanje znanstvenika predavača, cilj je bio rasvijetliti životne aspekte iz bogate biografije ovog Kaštelanina koji je bio svećenik, geograf, povjesničar i kulturni djelatnik.
Uz ugledne predavače i organizatore, u uvodnom dijelu okupljene su pozdravili župan Blaženko Boban, gradonačelnik Denis Ivanović, nadbiskup u miru Marin Barišić, potpredsjednik Matice hrvatske, Mario Jareb i Mili Novak predsjednik kaštelanskog ogranka Matice.
- Moram istaknuti da je ogranak Matice hrvatske u Kaštelima još 1994. godine imao doticaj sa životom i radom don Filipa Lukasa, naime i tada smo održali znanstveni simpozij u hotelu Palace, a tom prilikom je postavljena i spomen ploča na rodnu kuću, a godinu dana kasnije izdan je i zbornik radova. S toga nam je posebno drago da smo suorganizatori ovoga skupa i nadamo se da će dati značajan doprinos u spoznaji o životu i djelu don Lukasa - kazao je Novak.
- Filip Lukas rođen je 29. travnja 1871. u Kaštel Starom, a preminuo je 26. veljače 1958. u Rimu. Bio je svećenik Splitsko-makarske biskupije i Zadarske nadbiskupije. Završio je gimnaziju u Splitu i bogosloviju u Zadru, a studij zemljopisa i povijesti u Grazu i Beču. Kao profesor radio je u gimnaziji u Sušaku, potom na Visokoj tehničkoj školi u Zagrebu i kao profesor i dekan na Visokoj komercijalnoj školu u Zagrebu (danas Ekonomski fakultet). Bio je ravnatelj Trgovačke akademije u Rijeci te predsjednik Matice hrvatske od 1928. do 1945. god. Izrečena mu je smrtna presuda Okružnog narodnog suda za grad Zagreb 21. studenoga 1945., a poništenje presude Županijskog suda u Zagrebu uslijedilo je 18. srpnja 2017. godine. Emigrirao je u Austriju, a od 1949. do smrti živio je u Zavodu sv. Jeronima te je pokopan u Zavodskoj grobnici. Autor je brojnih znanstvenih i stručnih radova - kratki je dio zanimljive biografije ovog Kaštelanina.
- Don Filip Lukas je nažalost kroz povijest bio proganjan i osuđen od komunističkog režima, danas je hvala Bogu rehabilitiran i sve presude su ukinute. Radi se o našem sugrađaninu čije ime nosi i naša osnovna škola u Starom. Cijeli ovaj proces započeo je prije dvije godine, kada smo pokojnikovo tijelo prenijeli iz Rima u grobnicu u Kaštel Starom, potom smo otkrili i bistu kod stare crkvice sv. Ivana, a današnji simpozij je možemo reći kruna svega, pa vjerujem da ćemo od predavača čuti onu pravu stranu njegovog života - izjavio je gradonačelnik Ivanović.
Važnost don Filipa u svom je obraćanju istaknuo i župan Boban, napomenuvši Lukasove prepiske sa Ivanom Meštrovićem.
- Uistinu bi se o Filipu Lukasu mogao snimiti ne jedan film nego cijeli serijal, nemjerljivo je koliko je taj čovjek zadužio cijeli hrvatski narod i svoja Kaštela i kroz što je sve prošao za krst časni i slobodu zlatnu. Zato posebna zahvala organizaciji Matice i u Zagrebu i ovdje u Kaštelima na osvježavanju onoga što je širom populacije zaboravljeno, a neko vrijeme i namjerno zaboravljeno, jer radi se o iznimnoj osobi iz novije hrvatske povijesti - zaključio je župan Boban.
Organizatori ovog simpozija su Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu, Matica hrvatska Zagreb, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu – Centar ''Don Frane Bulić'', Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek za povijest te Matica hrvatska – ogranak Kaštela. Pokrovitelji su Splitsko-makarska nadbiskupija, Splitsko-dalmatinska županija i Grad Kaštela.
- Drago mi je što je naš Filip i na ovaj način konačno došao u svoja Kaštela, živio je u tuđini i bio nam skoro stranac, mnogi nisu poznavali tko je on, a imao je plodonosan život na kulturnom polju. Grad Kaštela i crkva su se jako zauzeli da bi prenijeli njegove zemne ostatke, pa vjerujem da će ga, ovaj simpozij i zbornik koji će se izdati, učiniti ne strancem nego poznatim domaćim čovjekom - kazao je nadbiskup Barišić i dodao kako bi želio da ovaj događaj doprinese boljoj budućnosti crkve i domovine.
U sklopu simpozija, izlaganja o pojedinim aspektima Lukasovog života održali su : Mladenko Domazet, Marko Trogrlić, Ivan Balta, Josip Dukić, Ivan Pažanin, Zlatko Begonja, Marijan Buljan, Ante Delić, Andrijana Perković Paloš, Tomislav Đonlić, Frano Bilić i Ivana Grabić.
Foto: Jakov Sučić
