VELIKI CESTOVNI PROJEKTI U SREDIŠTU DALMACIJE DOČEKALI NOVE LOKALNE IZBORE BEZ REALIZACIJEOd četiriju velikih cestovnih projekata koje je uoči lokalnih izbora 2005. godine Ivo Sanader obećao Splitu, Solinu, Kaštelima, Trogiru i Omišu, još jedne izbore dočekala su – sva četiri.
Na velikim riječima ostala je splitska obilaznica od Trogira do Omiša, dogradnja jedine splitske veze s autocestom (do Dugopolja) i novi most kopno - Trogir zapeli su nakon što su napravljeni projekti, a za najavljeni tunel kroz Kozjak ne zna se ni kako će izgledati ni koliko će koštati.
Bajkoviti planovi prezentirani su 2004. i 2005. godine, kad je friško izgrađena autocesta Split - Zagreb, a svi su za rok dovršetka imali 2007. ili 2008. godinu – osim tunela Kozjak, kojega se počelo planirati kad je na autocesti izgrađen čvor Vučevica (Dugobabe).
Danas, međutim, nije izvjesno ni kada bi gradnja mogla početi: po najnovijim informacijama iz Ministarstva prometa, proći će još nekoliko mjeseci do usvajanja novog plana građenja državnih cesta. Tek tada će se znati na koje će se prometnice trošiti državni novac u iduće četiri godine. Trenutačno ga nema ni za što. Radi se samo na zaostacima.
- Da, procijenili smo da u vrijeme krize nema smisla donositi tako dugoročne planove – potvrdila nam je Marina Halužan, glasnogovornica Kalmetina ministarstva.
Od cestovnih projekata država trenutačno inzistira jedino na pelješkome mostu, premda je i njemu produžen rok gradnje. Oko 300 milijuna eura, koliko će se potrošiti na obilazak Neuma, bilo bi dovoljno za rješavanje svih prometnih problema od Trogira preko Splita do Omiša, u konglomeraciji s 400 tisuća stanovnika. Najkritičnije je na obilaznici, pogotovo njezinu dijelu kroz Kaštela: prosječno njome prođe oko 25 tisuća automobila dnevno, ljeti i više od 40 tisuća.
Zbog gužvi pri smjenama turista, 80-ak kilometara od Makarske do splitskog aerodroma nerijetko se vozi i po šest sati, pa osim domaćih ljudi gunđaju i turistički radnici koji goste izvlače iz kreveta i u tri sata ujutro kako bi prispjeli na letove.
Po tvrdnji sudskog vještaka Stanka Smodlake, kaštelanski dio Magistrale danas je i najopasnija cestovna dionica u državi – brojka o stotinu poginulih u 10 godina, kaže, potvrđuje da se radi o najsmrtonosnijem pravcu na hrvatskim cestama. Dionica brze ceste od Solina do Klisa također spada u opasnije jer zbog dvosmjerne vožnje, velikih brzina i sve gušćeg prometa gotovo svaka nesreća ima fatalan ishod. Ona je ujedno i jedina veza Splita s mrežom državnih autocesta.
Novi most za Čiovo još davno je trebao rasteretiti Trogir i preusmjeriti kamione koji svakog dana tutnje kroz zaštićenu gradsku jezgru, a o tunelu kroz Kozjak uoči izbora govorilo se kao o čudu hrvatske infrastrukture: njegova funkcija je povezati Kaštela s autocestom, skratiti putovanje od Splita do Zagreba za 15-ak kilometara i otvoriti novu poslovnu zonu u zaleđu. Tunel bi predstavljao i logičan nastavak mosta između Splita i Kaštela, o kojemu Splićani maštaju nekoliko godina.
Obilaznica Trogir – Omiš
•• planirani rok dovršetka: 2008.
•• trenutačno stanje: izgrađena su tek četiri kilometra, od njih 50, a i na njima se štedjelo pa su umjesto podvožnjaka i nadvožnjaka izgrađena semaforizirana križanja, pa se i dalje događaju teške prometne nesreće. U ovom trenutku grade se samo dva manja segmenta, kod Splita (3,2 kilometra) i Omiša (2,8 kilometra), no i oni će biti dovršeni tek za godinu i pol.
Brza cesta Split – Dugopolje
•• planirani rok dovršetka: 2007.
•• trenutačno stanje: izgrađene dvije lakše dionice, na najtežoj od Mravinaca do Klisa četiri godine stanke. Radovi su ponovno najavljeni prije dva mjeseca, no bageri se još nisu pojavili
Most kopno – Čiovo
•• planirani rok izgradnje: 2006.
•• trenutačno stanje: izabran projekt, no zbog nedostatka novca rok pomaknut na 2011. godinu
Tunel kroz Kozjak
•• rok dovršetka: nepoznat
•• trenutačno stanje: izrađena studija utjecaja na okoliš (IGH) i idejni projekt (IGH). Po riječima župana Ante Sanadera, za glavni projekt i procjenu vrijednosti radova čeka se odluka države.
Izvor: Slobodna Dalmacija
