Mnogi vjernici danas svetkuju blagdan Velike Gospe ili Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo. Ovaj dan državni je blagdan, a time i neradni dan u Hrvatskoj.
Na ovaj blagdan katolički vjernici prisjećaju se dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija po završetku svoga zemaljskog života dušom i tijelom uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. To je završnica njezina života predanog Bogu te cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.
Kako stoji u službenim dokumentima, nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950. godine. U apostolskoj konstituciji Munificentissimus Deus (Silno darežljivi Bog) iznio je razloge proglašenja dogme.Tome prethodi duga tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo. O Marijinom uznesenju pisali su, među ostalima, kršćanski autori sv. Bernard iz Clairvauxa, sv. Antun Padovanski i drugi.
Na svetkovinu Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi, gdje se uz procesije i misna slavlja održavaju i festivali. Anglikanci i luterani slave blagdan, ali bez službenog spominjanja riječi "uznesenje".
Duga tradicija štovanja Blažene Djevice Marije dio je hrvatske povijesti, a može se često čuti da je Marija „Kraljica Hrvata“.
