Već od ranog jutra plato ispred PSD Giričić u Kaštel Gomilici bilo je mjesto okupljanja brojnih ljubitelja podmorja, članova čak 9 ronilačkih klubova sa preko 30 ronioca uključenih u ovogodišnju osmu po redu eko akciju. U suradnji sa Crvenim križem Kaštela i MUP DIP Split akciju je organizirao ronilački klub Giričić uz pokroviteljstvo Grada Kaštela i TZ Kaštela.
Kako doznajemo od organizatora, Ivice Antunovića, iako su ronilačke ekipe podijeljene na 6 lokacija odabrane radi pojačane aktivnosti kupaća ali i sidrenje brodica, ne očekuje se veća količina otpada.
- Primijetili smo da ima sve manje smeća u moru i ne očekujemo velike količine. Najbitnije da se više glomazni otpad ne nalazi što je svakako pohvalno. – istaknuo je Ivica Antunović iz Ronilačkog kluba Giričić.
Osim što je ovo još jedna u nizu akcija, posebnost je da se pažnja prilikom zarona ronioca posvećuje i potrazi za živim primjercima plemenite školjke periske.
Naime, putem akcije „Jeste li ih vidjeli“, Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, aktivno od 2020. osvješćuje javnost, sve ronioce profesionalne i amatere, sve ljubitelje podmorja da dojave lokacije na kojima su uočene žive jedinke plemenite periske (Pinna nobilis).
Akcija je posebno aktivna tijekom ljetnih mjeseci, a kako nam je pojasnio dr.sc. Željko Mihaljević voditelj istraživačkog tima Hrvatskog veterinarskog instituta, situacija sa periskom je nažalost zabrinjavajuća.
- Do sada imamo samo 27 prijavljenih i potvrđenih jedinka u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Od onih milijun primjeraka koliko ih je bilo živih, i u plićacima i dubinama, ostalo ih je vrlo malo. Zato su nam ovakve akcije od iznimnog značaja. Nažalost od dolaska parazita, koji je napao prvo periske na jugu Španjolske još 2018., vrlo brzo se proširio i sve periske na Mediteranu su ugibale. Riječ je o prvom susretu periske s tim parazitom i nažalost to je bilo kobno za velik broj njih. Stoga apeliramo da ukoliko se žive periske uoče u moru da nam dojave jer ti su primjerci očito otporni na parazita. Želja nam je sačuvati i zaštiti te primjerke u moru i utjecati na njihovu obnovu - kazao je.
Iako periske još uvijek u moru stoje uspravno i sa površine izgledaju kao žive, naš sugovornik sugerira da je potrebno zaroniti i spustiti se do nje te lagano rukom mahnuti iznad nje te promotriti hoće li se zaklopiti.
Doznajemo kako je bilo prijava da su jedinke uočene žive, no riječ je zapravo o novom stanovniku ljušture.
- Imali smo i slučajeva da je kamenica nastanila ljušturu periske pa se može desiti zabuna. Tada ljudi reagiraju tužno jer se stvarno velik broj osoba uključilo u akciju i svima je želja pronaći što veći broj jedinki - kaže nam Mihaljević.
Sada je u fokusu jug Dalmacije budući je veći broj trenutno živih jedinki nađen u sjevernom dijelu Jadranskog mora, kazala nam je Angela Bradarić koja je i prije same akcije okupljenim roniocima pokazala pravi način kako provjeriti da li je riječ o živom primjerku periske te na što obratiti pažnju.
- Bilo bi krasno da nađemo koji primjerak na jugu. Ministarstvo je radi logistike podijelio Jadran na tri dijela kojima koordiniraju Brijuni, Telašćica i Institut more i krš i moram naglasiti da niti jedan projekt, do sada nije toliko ujedinio ljude i potaknuo ih na akciju. Osigurane su i nagrade osobama koje pronađu živi perisku a to prijave. Nagrada je osim majice, davanje imena nađenom primjerku te besplatna obiteljska ulaznica u jedan od nacionalnih parkova Hrvatske - rekla je Bradarić.
Podsjetimo, plemenita periska je endem Sredozemnog mora te je rasprostranjena u cijelom Jadranskom moru i najčešće se može pronaći između 2 i 30 m dubine. Kako se radi o najvećem mediteranskom školjkašu koji može narasti i do 120 cm, jedan je od atraktivnijih školjkaša hrvatskog podmorja. Plemenita periska je strogo zaštićena vrsta i svako uznemiravanje te namjerno vađenje živih ili uginulih jedinki (praznih ljuštura) je zabranjeno.
Na ovoj poveznici možete pogledati kratak video kako ispravno provesti provjeru je li periska živa, a informaciju o opažanju žive plemenite periske možete dojaviti na e-mail adresu
Zaprimljene dojave moći će se pregledati na Bioportalu (http://www.bioportal.hr/gis/), gdje su dostupni i dosad prikupljeni podaci o lokacijama plemenitih periski u suradnji sa znanstveno-stručnom zajednicom te zainteresiranom javnošću.
Mi se nadamo da će uz nadu pronađenu na području Omiša i potraga u Kaštelima biti uspješna!
Foto: Jakov Sučić
Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Splitsko-dalmatinske županije u okviru Programa razvoja, zaštite i valorizacije pomorske baštine na području Splitsko–dalmatinske županije.
