KATASTAR OBALNE INFRASTRUKTURE
Na okruglom stolu Savez za Zaljev, koji se održao 12. lipnja u vili Niki u Kaštel Starom, pričalo se o velikom problemu plavljenja od mora i oborinskih voda te eroziji obale, a predstavljen je i Katastar obalne infrastrukture.
Problemi se na području Kaštelanskog zaljeva gomilaju, infrastruktura je nedostatna za stanovništvo i turizam, kvaliteta života u povijesnim jezgrama se pogoršava, velik broj objekata građevinske baštine je u ruševnom stanju, nerijetko je neutvrđena granica pomorskog dobra, a intenzivnom urbanizacijom se degradira prirodni okoliš i smanjuju zelene površine. Gorući problem je i plavljenje od mora i bujičnih potoka te odnošenje plaža i urušavanje obale. Kako bi doskočio svim ovim problemima, Savez za Zaljev pokušao ih je detektirati kako bi se što prije i efikasnije s njima uhvatilo u koštac. U tu svrhu izrađen je Katastar obalne infrastrukture na području grada Kaštela u kojem je napravljena detaljna analiza obalnog područja, što će u budućnosti sigurno olakšati pronalazak rješenja za različite vrste obale koje u Kaštelima postoje.
- Ono što mi želimo napraviti kroz Savez za Zaljev je zajednički okvir za strateške radnje u cilju zaštite i održivog razvoja Kaštelanskog zaljeva. Cilj nam je ovu inicijativu koju smo iznijeli uobličiti u sporazum i pozvati sve one koji u ovim razgovorima trebaju sudjelovati, što jedinice lokalne samouprave, što nadležna tijela. Treba napraviti akcijski plan o tome što treba raditi. Obveze potpisnika bile bi da se ponašaju u skladu s onim što je dogovoreno, posebice kada se ide u neke nove projekte na obalnom pojasu – kazao je Srećko Radnić iz Agencije za razvoj Splitsko-dalmatinske županije (RERA).
Zbog klimatskih promjena čest je slučaj da se zbog rasta razine mora razara i gubi infrastruktura u niskim obalnim zonama. Sve češće smo svjedoci gubitaka i štete na imovini zbog olujnih vremenskih prilika, što dovodi do poskupljenja osiguranja imovine ili potpunog gubitka osiguranja. Također, dolazi do gubitka plaža i prirodnih obala, što bi moglo rezultirati smanjenjem turističke potražnje i utjecati na lokalnu ekonomiju.
Posebno su ugrožene povijesne jezgre
Prilikom predstavljanja Katastra obalne infrastrukture Martina Baučić, predavač na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije, posebno je naglasila opasnost od plavljenja povijesnih jezgra u Kaštelima. Čak 12.29 hektara od ukupnih 28.26 hektara tih područja nalazi se upravo u najkritičnijoj zoni, onoj do jedan metar nadmorske razine. Slično je stanje i s objektima nepokretne kulturne baštine. Njih je ukupno sedam, a čak tri se nalaze u zoni do jednog metra nadmorske visine. Jedan takav objekt je i nedavno obnovljena vila Nika u kojoj se okrugli stol i održao.
Kako je rečeno, jedno od rješenja ovog problema je podizanje obalnih zidova kako bi se smanjilo plavljenje mora, ali problem se onda javlja s otjecanjem oborinskih voda. Kada je razina mora niska oborinske vode bi mogle nesmetano otjecati kroz ispuste i preljeve, ali za vrijeme više razine mora njihovo otjecanje bi se trebalo rješavati procrpljivanjem. Jedna od alternativa procrpljivanju bila bi izgradnja većih retencija, ali je zbog velike urbanizacije uz obalu teško napraviti novu oborinsku infrastrukturu. Najbolje bi stoga bilo napraviti plansko i ciljano proširenje kopna u svrhu zaštite od plavljenja mora, što bi onda omogućilo izgradnju oborinske infrastrukture, ali i druge infrastrukture koja bi povećala kvalitetu života na području Kaštela. Važno je naglasiti da bi kod planiranja i izvođenja proširenja kopna trebalo voditi računa o održivosti investicije i njenom utjecaju na podmorski eko sustav.
Poseban problem je i oborinska odvodnja
Često smo i sami svjedoci toga da se prilikom izmjene sušnih i kišnih razdoblja betonirana oborinska odvodnja začepi zbog smeća koje u nju donese voda ili bura pa ona tako često samo i pogoršaju stanje pa bi se njih trebalo renaturalizirati. Stručnjaci naglašavaju kako bi se trebalo okrenuti prirodnim rješenjima, ali i paziti da očuvamo što više zelenih površina koje upijaju vodu.
- Po novim saznanjima oborinska voda je puno opasnija od ove sanitarne, kućanske... U oborinskoj odvodnji nalaze se čestice guma, teških metala, goriva i svega ostalog što se nakupi na površini, a puno je otrovnije i opasnije za biološki svijet nego kućanske sanitarne vode koje se uglavnom sastoje od nitrata i fosfata, koje priroda rješava bez ikakvih problema - rekao je Božidar Čapalija iz Vodovoda i kanalizacije.
Naglasio je i važnost decentralizacije sustava oborinske odvodnje i sanitarne odvodnje, smatra da je to nešto na čemu hitno treba početi raditi jer će sve puno bolje funkcionirati.
Dobra je vijest što ova inicijativa uglavnom ima potporu jedinica lokalne samouprave s područja Kaštelanskog zaljeva pa su ih tako podržali gradovi Kaštela i Solin te općina Klis, ali nema sumnje da će se uključiti i drugi jer je ovo gorući problem za cijelo područje Zaljeva.
Foto: Jakov Sučić (PGK)
Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Splitsko-dalmatinske županije u okviru Programa razvoja, zaštite i valorizacije pomorske baštine na području Splitsko–dalmatinske županije.
