Jesu li nove tehnologije kod djece ljubav prema čitanju i knjigama bacile u drugi plan? Čitaju li danas djeca i koliko javna događanja s ciljem poticanja čitanja imaju interesa kod djece?- samo su neka od pitanja na koja smo pokušali dobiti odgovor od mentorice nastavnice i članice stručnog Povjerenstva ovogodišnjeg Đardina čitanja.
Manifestacija je to koju zajedno provode Matica Hrvatska ogranak Kaštela i kaštelanske škole, ujedno i hvalevrijedan pokušaj u borbi knjige protiv svih vrsta ekrana. Osnovni cilj Đardina čitanja je poticanje i promocija čitanja, a čini se da je to u vrijeme kada opada broj malih čitaća posebno bitno.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Valentina Celić, nastavnica 5. razreda kaštelanske osnovne škole iz prve ruke je primijetila da broj djece koja vole čitati opada u višim razredima osnovne škole.
- Čini nam se da s godinama opada motivacija za čitanje, posebno u višim razredima osnovne škole. Osim motivacije kod njih je veliki problem i trema. Upravo ovakvi događaji služe za vježbanje javnog nastupa, dikcije i izražavanja. Nažalost većina djece čita samo što im je zadano. Vokabular im je skroman, riječi koje bi trebali znati nepoznate su im. Uviđamo da im je osiromašeni vokabular veliki problem i pokušati ih dodatno motivirati autorima koji su im bliski. – kaže nam Celić.
Svaki se pojedinac može pronaći u knjizi, samo za njom treba posegnuti
Drinka Bedalov, profesorica hrvatskog jezika istaknula da svi trebaju podržati manifestaciju jer vidimo da su se djeca pokazala interes i sama birala tekstove.
- Posebno je pohvalno što su se okušali u raznim književnim rodovima i žanrovima. To nam pokazuje da se svaki pojedinac može pronaći u knjizi, samo za njom treba posegnuti. Čitaći tako prenose ljepotu književnosti i svega što nam ona nudi. – pojasnila je Bedalov.
Česti su savjeti kako djecu treba okružiti knjigama, jer će u nekom trenutku posegnuti za njom. No isto tako mogli smo čuti da je prelazak iz nižih u više razrede granica kada se taj interes smanjuje. Možemo li kako utjecati na njih, upitali smo našu sugovornicu Bedalov koja posjeduje dugogodišnje iskustvo predavanja hrvatskog jezika.
- Djeca koja čitaju tu su s ljubavlju i to se osjeti. No, danas je čitanje palo u drugi plan pored sve tehnologije i ekrana koji dominiraju. Nažalost češće smo na mobitelu nego što posegnemo za knjigom. Ne mogu reći da je lektira u školama loša, jer i stariji autori su dobri. Iz svake knjige može se nešto naučiti, steći neko novo iskustvo, no isto tako potrebno je osuvremeniti popise lektire. U godinama puberteta djeca se okreću literaturi i žanrovima koji su im bliži. Potrebno je ponuditi im autore koji obrađuju teme na moderniji način. Iako ne mogu reći da Miro Gavran ili Pavao Pavličić nisu autori koji ne donose priče iz njihovog svijeta. Teško se boriti s tehnologijom. Ali oni koji vole književnost vjerujem da će pronaći literaturu koja im se sviđa. – zaključila je Bedalov.
Znanstveno je dokazano da ljubav prema čitanju i knjigama počinje od kuće, stoga je velika odgovornost na roditeljima.
Čitanje od najranije dobi razvija ljubav prema knjigama
- Poručila bi roditeljima da su početne godine najbitnije. Ne mora to biti dugo čitanje. Svjesna sam da danas roditelji nemaju mnogo vremena, stalno negdje jurimo. No 15 minuta dnevno čitanja od najranije dobi je jedini način da im to postane navika i da se razvije ljubav prema knjigama. Nije to samo čitanje, to je oplemenjivanje, doprinosi razvijanju mašte i kreativnosti. Čut će djeca priče i u vrtićima i u nižim osnovne razredima škole, no sve kreće od kuće. Kad roditelje vide s knjigama onda je to i njima nešto prirodno. Na vlastitom iskustvu mogu potvrditi da kad se u ranim godinama djetinjstva krene to postaje ljubav za cijeli život. – za kraj je poručila Bedalov.
Potrudite se stoga da vas dijete što češće vidi s knjigom u rukama, a ne s mobitelom. Tako vlastitim primjerom imate priliku pokazati djetetu koliko čitanje može biti zabavno, ali i korisno.
Foto: Pexels
