Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke demonstracije održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u tom gradu prosvjedovalo oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u tri osmice – osam sati rada, osam sati odmora i osam sati kulturnog obrazovanja. Policija je intervenirala oružjem i ubila šest, a ranila oko 50 radnika.
Prvi svibanj je radnički praznik, u novije doba Praznik rada. Nekad je 1. svibnja bio imendan mučenika i svetaca Filipa i Jakova, kojima su se kao glasnicima zelenila i cvijeća seljaci često obraćali za dobru ljetinu; dan dobar za sijanje graha.
U spomen na čikaško krvoproliće, na 1. kongresu Druge internacionale 1889. godine odlučeno je da će se 1. svibnja svake godine održavati radničke demonstracije. Već od sljedeće 1890. godine taj datum postaje međunarodnim danom opće solidarnosti radništva.
I u Hrvatskoj blagdan rada počeo se slaviti 1890. Hrvatski radnici istaknuli su zahtjeve u znaku tri osmice. Zagrebački su radnici kao uvod u proslavu te godine održali niz štrajkova i skupova. U zgradi Hrvatskoga doma, kako su pisale Narodne novine, govornici su na velikoj radničkoj skupštini pred tisuću radnika naglašavali: Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi.
Tijekom sljedećih godina radnici su u zapadnim zemljama, uz posredovanje sindikata i sporazumijevanje s poslodavcima, odnosno državom, postigli zapažene uspjehe u borbi za svoja prava pa su s vremenom smirene socijalne tenzije. Taj dan i danas ostaje svijetla tradicija međunarodnog radništva.
Posljednjih se godina u Hrvatskoj ovaj vrijedni praznik doživljava kao komunistička ostavština, međutim, u biti je sasvim nešto drugo – radi se o civilizacijskom dostignuću i vrijednosti koju ne smijemo zaboraviti.
DZS: U pet godina broj je zaposlenih rastao
Državni zavod za statistiku (DZS) naveo je kako je prema Anketi o radnoj snazi u Hrvatskoju 2022. bilo 1,7 milijuna zaposlenih, što je za 52.000 ili 3,1 posto više u odnosu na 2018.
Broj nezaposlenih se u odnosu na 2018. smanjio za 25.000 ili 16,2 posto te je u 2022. iznosio 128.000. Stopa zaposlenosti, odnosno postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu, iznosila je 48,7 posto u 2022., što je za 1,8 postotnih bodova više nego u 2018.
Udio žena u ukupnom broju zaposlenih uvijek je nešto manji nego udio muškaraca, a u 2022., primjerice, iznosio je 46,2 posto.
U ukupnom broju zaposlenih najveći su udio imale osobe sa završenom srednjom školom.
U 2022. je najveći udio zaposlenih muškaraca bio zaposlen u zanimanjima u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (21,8 posto), kao rukovatelji postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači i sastavljači strojeva (14,4 posto) te u uslužnim i trgovačkim zanimanjima (13,2 posto).
Najveći udio žena bio je zaposlen u uslužnim i trgovačkim zanimanjima (26,4 posto), dok su na drugome i trećemu mjestu bile znanstvenice, inženjerke i stručnjakinje (23,7 posto) te tehničarke i stručne suradnice (14,3 posto).
Što se tiče Europske unije, u 2022. je bilo 202,8 milijuna zaposlenih, dok je stopa zaposlenosti iznosila 54,1 posto. Italija je zemlja s najnižom stopom zaposlenosti u EU - 45,1 posto, a najviša - 71,8 posto, zabilježena je na Islandu.
Prazničke aktivnosti diljem Hrvatske
Međunarodni dan rada obilježit će se diljem Hrvatske gdje će građani svih generacija od jutra imati prilike uživati u raznim prigodnim prazničkim aktivnostima, kulturno-glazbenim programima, a dijelit će se i tradicionalni prvomajski grah.
U Zagrebu će se tako velika proslava odvijati u Parku Maksimiru gdje posjetitelje očekuje 30.000 porcija graha i 20.000 porcija štrukli koje će se dijeliti od 10,30 sati. U Osijeku je proslava organizirana na lijevoj obali Drave kod katakombi, u Varaždinu na Kupalištu na Dravi, u Rijeci na Trsatu, a u Splitu na Marjanu.
Što se tiče sindikalne borbe za bolja radnička prava, sindikalni čelnici najavili su kako će ove godine Prvi maj proći bez tradicionalne povorke, no održat će prigodni skup u zagrebačkoj Tvornici kulture s kojeg će poslati poruke prema izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.
Novi sindikat najavio je da će na Praznik rada u zagrebačkom Maksimiru od 10 do 16 sati početi prikupljati potpise za peticiju kojom se u okviru europske građanske inicijative namjerava od Europske komisije tražiti da se dostojanstvene plaće u tekstilnoj industriji zajamče direktivom.
S druge strane, prosvjed je najavila Radnička fronta jer smatra kako na Prvi maj "nije dovoljno jesti grah u Maksimiru" i kako je pravo vrijeme za otpor. Prosvjedni marš će krenuti u 11 sati s parkirališta ispred zagrebačkog Paromlina, a završit će na Trgu svetog Marka.
