PREVENTIVNA AKCIJA „OPREZ PRIJE KLIKA“
- Budite oprezni i ne vjerujte svemu što vidite na internetu. Shvatite da vaši osobni podaci imaju vrijednost, netko ih lako može zloupotrijebiti, pogotovo budite oprezni s financijskim podacima, jer vrlo lako možete ostati bez novca na računu – rečeno je to danas na panel raspravi koju je organizirala Policijska uprava Splitsko dalmatinske županije u Gradskoj vijećnici u Kaštel Sućurcu, a u sklopu projekta SafetyNet – Bitka za sigurnost.
Jedan od ciljeva ovog preventivnog projekta je osvijestiti građane o realnoj opasnosti i izloženosti kaznenim djelima iz domene računalnog kriminaliteta o kojem su danas govorili načelnik PU Splitsko-dalmatinske Slobodan Marendić, načelnik PP Kaštela Neno Gudelj, policijska službenica Ivna Poljak Marunica stručnjak za kibernetički kriminal, Paško Ugrina voditelj poslova prevencije u PUSDŽ te u ime Grada, pročelnica za društvene djelatnosti Antonija Kljaić.
- Grad Kaštela kontinuirano surađuje s policijom kao i svim ostalim ustanovama i institucijama na prevenciji kriminala i kriminalnih radnji. Danas sudjelujemo na panel diskusiji i nadam se da će svi sudionici biti zadovoljni s novim informacijama koje će saznati iz ove domene – kazala je na samom početku ovog događanja pročelnica Antonija Kljajić.
- Imamo pojavne oblike raznih prijevara preko interneta i na području Kaštela gdje osobe dolaze do podataka oštećenih, odnosno krađe identiteta, ali i krađe novaca s računa. U prošloj godini na području Kaštela prijavljeno je 20 kaznenih djela računalne prijevare, među njima i jedna firma koja je bila oštećena za 120 tisuća eura – kazao je Neno Gudelj načelnik PP Kaštela i dodao da poruke preko kojih se nudi laka zarada ili kupnja predmeta po znatno nižoj cijeni treba zanemariti, a posebno ne u takvim situacijama davati svoje osobne podatke, odnosno fotografiju bankovne kartice. Ukoliko dođe do prevare bez obzira o kakvom iznosu je riječ, Gudelj je kazao, da se oštećeni jave policiji.
Policijska uprava splitsko-dalmatinska u 2022.godini zabilježila je 196 kaznenih djela Računalna prevara, dok je u 2021.godini bilo 117 takvih dijela.
- Na povećanje broja ove vrste kaznenih djela svakako utječe i činjenica da se građani sve više služe internetom prilikom obavljanja svakodnevnih poslova, kao na primjer prodaje i kupnje različitih predmeta. Nadalje, putem interneta nude se i različite mogućnosti investicijskih ulagana. Svakako sve smo više i sve češće na internetu, obavljamo svakodnevne poslove, plaćamo račune, kupujemo odjeću i time se povećava rizik da ćete u skoroj budućnosti ili već jeste, doći u dodir i s prevarantima koji na ovaj način pokušavaju steći nezakonitu materijalnu korist – kazao je Slobodan Marendić načelnik PU Splitsko-dalmatinske.
Kako je rečeno na panel raspravi, svatko od nas susreo se s nekim oblikom internetske prijevare. Različiti oblici elektronske pošte kojima nas nepoznate osobe obavještavaju o velikom nasljeđu, mogućnošću brze i lake zarade. Čak i kupnja preko interneta, ukoliko nismo oprezni, može biti rizik, svatko od nas može nasjest. Sigurno ste do sada dobili i pokoju SPAM poruku, lažni poziv ili možda čak ucjenu. Iza njih se nalaze prevaranti - osobe koje imaju namjeru ukrasti vam novac.
- Svakom se može dogoditi da postane žrtva internetske prevare. Iz iskustva vidimo da su žrtve osobe kako visoko obrazovane tako i nižeg statusa obrazovanja, zapravo radi se o različitom spektru ljudi. Najčešće korištena metoda predkaznenog djela kao priprema za počinjenje kaznenog djela je phising metoda, odnosno krađa identiteta lažnim porukama e-pošte. Počinitelji šalju lažne poruke e-pošte kojima pokušavaju navesti primatelja na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka. Sa zdravom dozom sumnje i opreza treba prilaziti virtualnom svijetu i biti realan – kazala je Ivna Poljak Marunica stručnjak za kibernetički kriminal.
Kada je u pitanju krađa identiteta osim phisninga, postoji i vishing, krađa identiteta pozivom te smishing, krađa identiteta smsom. Evidentirane su i krađe osobnih podataka kroz kanale društvenih mreža, poput facebooka i slično.
Potom romantične prijevare gdje se počinitelji pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.
Investicijske prijevare i prijevare u online kupovini gdje počinitelji navode osobe da misle da su na tragu pametnog ulaganja, poput ulaganja u virtualne valute ili im daju „izvrsnu“ lažnu online ponudu za kupovinu nekog proizvoda.
Ransomware računalni programi - napadi na računala i podatke kada su vaši podaci na računalima kriptirani, te im više niste u mogućnosti pristupiti, a na vaše adrese elektroničke pošte dostavljena je ucjenjivačka poruka kojom nepoznate osobe traže uplatu iznosa u virtualnim valutama u zamjenu za pomoć u otključavanju podataka, radi se o tzv. ransomware računalnim programima. To su zlonamjerni programi, koji se distribuiraju od strane nepoznatih osoba, a usmjereni su na građane, različita trgovačka društva, tijela državne vlasti i pravne osobe s javnim ovlastima, s ciljem pribavljanja protupravne financijske koristi.
- Ako nešto prodajete, za uplatu na vaš račun kupcu je dovoljno poslati samo IBAN broj i vaše ime i prezime a nikako CVC/CVV kod( kod za verifikaciju koji se nalazi na poleđini kartice, a koji se koristi kod internetskih plaćanja. Nemojte dijeliti kartični pin ili lozinku za online bankarstvo. Ne šaljite novac na neki nepoznat račun bez prethodne provjere a ako mislite da se radi o lažnom pozivu za uplatu prijavite svojoj banci. Budite sumnjičavi prema ponudama za unosne investicijske mogućnosti kao što su dionice, obveznice, kriptovalute, plemeniti metali i uvijek tražite nepristrani financijski savjet prije nego što date novac ili uložite sredstva nepoznatoj osobi. Budite sumnjičavi i obavite detaljne provjere ukoliko sumnjate na prevaru - kazala je Poljak Marunica.
Poruka preventivne akcije „Oprez prije klika!“ jasna je poruka svim građanima kada su na Internetu, poručili su organizatori. Objavljen je QR code kako bi zainteresirani građani putem mobitela mogli doći do potrebnih informacija.
Informacije o različitim oblicima internetskih prijevara te savjete kako se zaštiti, možete pronaći OVDJE.
Na CERT-ovim internetskim stranicama www.cert.hr i društvenim mrežama svakodnevno se objavljuju materijali edukativnog sadržaja, objavljuju slike, infografike i videomaterijali s popratnim tekstom kao savjeti za zaštitu od napada i prijevara.
Svoje znanje o sigurnosti na internetu možete provjeriti i kroz SefetyNet kviz.
Preventivni projekt provodimo zajedno s našim partnerima Odborom za sigurnost splitsko-dalmatinske županije, Mrežom Vijeća za prevenciju, te IT tvrtkom Span d.d. iz Zagreba. Uz pomoć naših partnera izradili smo i informativne materijale s korisnim savjetima za građane.
Foto: Ivana Topić (PGK)
