MONODRAMA „JA SAM BIO TAMO“
U kambelovskoj župnoj crkvi iza nedjeljne večernje svete mise, vjernici su imali priliku pogledati monodramu Pere Eranović glumca splitskog HNK-a pod nazivom „Ja sam bio tamo“. Riječ je mondrami koja je nastala po motivima romana "Tunika" koja govori o svjedočanstvu rimskog zapovjednika Marcela Galija koji je ravnao egzekucijom Isusa Nazarećanina. Kruna njegovog udjela u povijesti spasenja jest osvajanje Gospodinove tunike na kocki.
Što je Marcel Galije vidio i doživio toga Velikog petka ogoljeno je u kazališnom djelu koje poziva na preispitivanje sebe samih. Nikoga nije ostavio ravnodušnim Galilejčev križni put, ali i potresno obraćenje.
- Korizma je došla svome kraju. Nikada mi ovako intenzivna bila nije; puna kušnji, tragičnih vijesti koje me stjeraše u tišinu i promišljanje. A u tišini Duh ne miruje. Tako je u Njemu nastalo i ovo što sam, čitajući "Tuniku" načinio za Njega. Za sve vas. Sjeo. Napisao monodramu. U hipu. Postavio je na kazališne daske i osjetio da je to, to. Monodrama "I ja sam bio tamo" nastala je prema motivima romana "Tunika" Lloyda Douglasa. Potresna ispovijest rimskog zapovjednika koji je ravnao Isusovom egzekucijom i koji je na kocki osvojio Gospodinovu tuniku – naveo je početkom travnja Eranović čija je monodrama do sada prikazana u četiri župe, na Žnjanu, Sućidru, Meterize Šibenik i u Kambelovcu.
Podsjetimo, roman Tunika popularnoga autora Lloyda C. Douglasa jedan je od najvećih književnih bestselera 20. stoljeća, prodan u više od šest milijuna primjeraka, po kojem je snimljen i epski spektakl iz zlatnoga doba Hollywooda, nagrađen s dva Oscara. Ova veličanstvena saga pisana sjajnim literarnim stilom vjerno dočarava rimsku kulturu i običaje, život prvih kršćana, kao i svakodnevicu carskoga dvora i običnoga puka, a mnogi je uspoređuju s romanima Quo vadis i Ben Hur.
Prognan iz Rima po kazni zbog ismijavanja carskoga nasljednika Gaja, plemić Marcel Galije mora se pomiriti sa sudbinom koja ga čeka: godine izgnanstva u zabačenoj pokrajini Palestini. Ipak, nakon svega nekoliko mjeseci zapovjeđeno mu je da izvrši smrtnu kaznu – raspeće mjesnoga revolucionara po imenu Isus iz Nazareta. Omamljen vinom i tugom zbog tako okrutne dužnosti, Marcel s vojnicima baca kocku za njegovu tuniku i osvaja je. Nedugo potom neobična, neobjašnjiva iskustva s tunikom nagnat će ga da povjeruje da taj komad odjeće ima neobične moći.
Marcel sve više doznaje o vlasniku te tunike i u njemu se, htio-ne htio, budi silno udivljenje. Nakon nekoga vremena prisiljen je iz temelja preispitati svoje moralne vrijednosti, svoje odlučno odbacivanje religije i svega nadnaravnog, ali i plemićke povlastice i lagodnosti koje je uživao od rođenja.
Foto: Ivana Topić (PGK)
