Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja krajem prosinca ponosno su najavili kako su sredstva za besplatne obroke za 311 tisuća osnovnoškolaca osigurana u iznosu malo većem od 42,5 miliona eura, manje od tjedan dana do početka drugog polugodišta, ostaje nejasno kako će se prehrana organizirati u školama koje nemaju tehničke uvjete.
Nažalost na području Splitsko dalmatinske takvih je škola najviše, a izgleda kako im ne preostaje drugo nego učenicima dijeliti – hladne sendviče.
Neka od pitanja koje se i dalje nameću su: Kako će prehrana biti organizirana u školama koje nemaju kuhinju ili blagovaonicu, a niti prostor za prenamjenu u te svrhe? Na koji će se način ugovarati vanjska usluga - putem javnog natječaja ili na neki netransparentan način budući vremena za javni postupak nisu imali? Tko će obroke dijeliti, ako za to ne postoji kadar? Kako će se osigurati uvjeti HZJZ ili pak minimalni Pedagoški standard?
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ante Radovčić, iz Splitsko dalmatinske županije kaže kako je besplatan obrok osiguran za svu djecu čiji su roditelji potpisali suglasnost te su evidentirani u sustavu e - Dnevnika, no detaljnije odgovore o načinu organizacije nismo uspjeli saznati.
Kako doznajemo, Splitsko-dalmatinska županija zatražila je od škola kojima su osnivači da do 9. prosinca, u podne opišu kakve uvjete trenutno imaju za organizaciju besplatne prehrane. Uvid u njihove odgovore nudi poražavajuću sliku: od 66 škola samo njih deset ima centralnu školsku kuhinju, a 13 blagovaonicu. I broj zaposlenih kuhara, odnosno kuharica je minimalan - desetak, i to na pola radnog vremena ili na dva sata. Na pitanje u županijskom obrascu imaju li škole prostor koji bi se mogao prenamijeniti u kuhinju, većina ih odgovara negativno, a dio ih nudi prijedloge o prenamjeni tavana ili primjerice spajanja čajne kuhinje i prostora za domare.
Osim što jednake uvjete za organizaciju prehrane nemaju niti približno sve škole u RH, Odluka je hvalevrijedna uzmemo li u obzir podatke Ministarstva znanosti i obrazovanja prema kojima je besplatna prehrana bila je osigurana za oko 30 posto učenika osnovnih škola, djelomično sufinancirana prehrana za oko 20 posto učenika dok je za većinu učenika, oko 50 posto učenika osnovne škole prehranu financirao isključivo roditelj, odnosno skrbnik učenika. U cilju izjednačavanja mogućnosti svih učenika osnovnih škola na prehranu ali i planom korištenja novih EU fondova predviđena su i velika ulaganja u škole i vrtiće. Time bi se u konačnici trebala osigurati jednosmjenska nastava kao pretpostavka za uvođenje novog modela - cjelodnevne nastave.
Od Županije, ujedno i osnivača škola u Kaštelima, upućeni smo na škole koje su dužne osigurati provedbu Odluke Vlade i snaći se, valja kako znaju. Ravnatelj OŠ Kneza Trpimira iz Gomilice potvrdio nam je kako su u „postupku rješavanja organizacije i da će nas obavijestiti o detaljima“.
I dok u Odluci stoji da “prehrana mora u najvećoj mogućoj mjeri biti organizirana u skladu s Normativima za prehranu učenika u osnovnoj školi i Nacionalnim smjernicama za prehranu učenika u osnovnim školama” nije baš jasno kako će to biti ostvareno budući da hladni obrok u vidu sendviča ili pekarskog proizvoda sigurno ne udovoljava tim propisima.
Ne preostaje nam drugo nego pričekati prvi dan provedbe, ponedjeljak 9.siječnja 2023. i vidjeti kako provedba izgleda u praksi.
Foto: pixabay i OŠ Kneza Trpimira
