RAZGOVOR SA PROF. DR. SC. MIHOVILOM BIOČIĆEM, PREDSJEDNIKOM GRADSKOG VIJEĆA GRADA KAŠTELA- Posebno nas smeta golema «rana» na Kozjaku, koja osim što nagrđuje okoliš, svojim aktivnostima (miniranjem, prašenjem i sl.) ugrožava i okolno stanovništvo. Na preporuku Povjerenstva gradovi Kaštela i Solin su podnijeli tužbu, te se vode sudski postupci u svezi nepravilnosti u opsegu koncesije tupinoloma u odnosu na GUP
O Željezari Split
Predsjednik ste Povjerenstva za praćenje zagađenja i buke iz postrojenja Željezare. Kako objašnjavate ovoliku toleranciju nadležnih institucija prema ovoj tvrtki koja očito krši zakon?
- Već dvije godine postoji Povjerenstvo gradova Kaštela i Solina za praćenje rada u tvornicama Dalmacijacement - Cemexa. Ovom Povjerenstvu je samo pridodan zadatak praćenja rada, odnosno utjecaja na okoliš i Željezare Split. Članovi ovih Povjerenstava nisu skupina stručnjaka (iako ima i takvih), nego instrument gradskih vijeća sa zadatkom da verificiraju, detektiraju i nakon konzultacije s odgovarajućim stručnjacima, znanstvenicima i ustanovama, predlože najbolja rješenja gradskim ocima.
Iz arhive
- Nećemo tolerirati niti jednu tvrtku, pa ni Željezaru, ukoliko ne uskladi svoje poslovanje sa hrvatskim i europskim zakonima. Smeta me što su se novi vlasnici predstavili na vrlo ružan način, zagađujući bezobzirno u tri smjene kroz nešto što sliči na dimnjak, bukvalno gušeći građane koji stanuju u blizini Željezare. Mnogi su bježali daleko od Željezare kod rodbine, jer noću u svojim kućama nisu mogli boraviti.
-Vrlo skoro ćemo se najaviti na razgovor i uz pomoć odgovarajućih Ministarstava RH zahtijevati korektan odnos Uprave prema lokalnoj zajednici. Nije pošteno da bilo koja industrija ugrožava živote, ne samo svojih radnika koji o njoj ovise, nego i okolnog stanovništva. Nije pošteno da se stvara golemi profit na eksploataciji naših prirodnih bogatstava, a za uzvrat zajednica dobiva samo simboličnu naknadu.
O Cemexu
Vama se stavlja na teret kako ste kao predsjednik Županijske skupštine svojedobno potpisali DC - Redimixu prijelaz na petrokoks gorivo, koje je znatno nepovoljnije u smislu zagađenja okoliša, a sada ste u Povjerenstvu koje prati zagađenje?
-To jednostavno nije točno. Ta odluka je donesena na 34. sjednici Županijske skupštine 19. prosinca 2000. godine, a ne samo da tada nisam bio predsjednik Županijske skupštine (ta sjednica je u sazivu prije mojeg predsjedanja), nego zbog odlaska na neki stručni kongres nisam bio niti nazočan. To ne znači da bi moj glas «protiv» promijenio Odluku Županijske skupštine, jer je tadašnja Koalicijska vlada poslala dopis u svezi izgradnje «prostora za manipulaciju i transport rasutog tereta...(misli se na ugljen), tj. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, da za taj prostor koji se daje u koncesiju nije potrebna studija utjecaja na okoliš».
Iz arhive
- Odluka je nakon rasprave na Županijskoj skupštini izglasovana jednoglasno i bez mene! Zapisnik navedene sjednice nalazi se u arhivi županije, pa je moje navode lako provjeriti.
Na prošloj sjednici Gradskog vijeća istaknuli ste kako bi tvrtka Cemex Dalmacijacement od jeseni Gradu Kaštela za eksploataciju sirovina trebala plaćati 7,5% od ukupnog godišnjeg prihoda, umjesto dosadašnjih 2,6%. Kako bi građani stekli bolji dojam o značenju exploatacije sirovina, je li vam poznato o kolikom se godišnjem iznosu radi, koliko je to 7,5% u kunama?
- Točan iznos treba izračunati i vjerojatno će biti svake godine drugačiji, ali bez obzira na novac, posebno nas smeta golema «rana» na Kozjaku, koja osim što nagrđuje okoliš, svojim aktivnostima (miniranjem, prašenjem i sl.) ugrožava i okolno stanovništvo. Na preporuku Povjerenstva gradovi Kaštela i Solin su podnijeli tužbu, te se vode sudski postupci u svezi nepravilnosti u opsegu koncesije tupinoloma u odnosu na GUP. Ti sudski procesi i pregovori su u tijeku i nisu završeni.
- Inače, uspjeli smo ishoditi od Uprave Cemex Dalmacijacementa značajne poboljšice, od kojih ću samo navesti mogućnost iznenadnih kontrola svega onog što sagorijeva u pećima DC-a, te smo preko naših zastupnika u Hrvatskom saboru uspjeli uvesti promjenu zakona o plaćanju rudne rente, koja je do sada bila sramotnih 2,6% od tzv. knjigovodstvene cijene po toni rudače, na 10% prihoda ostvarenog prodajom otkopanih količina mineralnih sirovina po toni prodanog proizvoda. Od toga prihoda će grad dobiti jednu trećinu, a po jednu trećinu država i županija. Založit ćemo se da gradovima ostane veći dio ili sve kao i do sada, jer su naši građani najviše ugroženi.
O Adriavinilu
Ima li načina da Grad, odnosno Gradsko vijeće utječe na ubrzanje radova rušenja objekata na području bivšeg “Jugovinila”, te na konačan ishod? Da li je već prilikom prodaje morala postojati klauzula o roku završetka ovih objekata koji su od velikog značenja za sam izgled Grada?
- Da se razumijemo, vlasnik bivšeg «Adriavinila» nije bio Grad Kaštela, koji u skladu s tim nije određivao ni cijenu ni uvjete prodaje, ali Grad određuje sadržaje na svom području. Ono što su kupci nama predložili, a mi htjeli, su turistički sadržaji, pa smo to unijeli u GUP.
Iz arhive
- Mislim kako su vrlo jeftino dobili taj teren, ali prema proceduri natječaja pošteno. Međutim, opravdano možemo sumnjati kako su pri kupnji imali neke druge namjere. U svakom slučaju, područje Adriavinila će se privesti svrsi kako je određeno u GUP-u. O rokovima nisam informiran, ali će plaćati komunalne pristojbe u skladu s propisima kao i drugi.
- Nakon kupnje Adriavinila novi vlasnici se također nisu predstavili na najbolji način. Naime, odmah su počeli na vrlo primitivan način (prekinuli su dovod struje, dovod vode, činili su smetnje prilazu objektima itd.) praviti smetnje kaštelanskim poduzetnicima koji su, inače, prije njih, kupili dio prostora “Adriachema”. To svakako nije u duhu dobrih odnosa s lokalnom zajednicom. A da i ne spominjem pokušaj projekta apartmanizacije i prenamjene kugli VCM-a za pokušaj plinofikacije itd.
O sudovima
Ukidanje kaštelanskih sudova, Općinskog i Prekršajnog… što nas čeka?
- Raspored i vrsta sudova u državi u ovlasti su Vlade RH. To nam je uistinu golemi udarac, jer su sudovi izvrsno funkcionirali. Na sjednicama Gradskog vijeća smo o tom problemu u više navrata raspravljali i svi smo za to da se kaštelanski sudovi zadrže u Kaštelima. Svim demokratskim sredstvima ćemo se boriti da u velikom gradu kao što su Kaštela ostanu ovi sudovi. I gradonačelnik i župan i ja ćemo učiniti sve što je u našoj moći.
-Postoji vjerojatnost, i to nakon pritisaka koje smo već izvršili, da sudovi ostanu kakvi jesu, ali pod nazivljem splitskih sudova. Dakle, i dalje bi sve ostalo isto, osim što bi Predsjednik suda bio u Splitu.
O kaštelanskim hotelima
Radovi na obnavljanju Hotela “Palace” koji je prodan Tulipan grupi su stali, a prema informacijama koje imamo vlasnici hotela Hotela Resnik jedva čekaju prodati hotel. Kako gledate na budućnost kaštelanskih hotela?
- Navedeni hoteli su perjanice turizma u Kaštelima, o kojima ovisi i priljev turističkog novca, ali oni su sada privatno vlasništvo i vrlo je teško utjecati na njihovu poslovnu politiku. Svakako da treba raditi pritisak kako bi se privelo svrsi ono što su novi vlasnici i obećali. Inače imam dojam kako su kupovine hrvatskih nekretnina, dobara, hotela i tvrtki često pokušaj brze zarade preprodajom ili pokušaj prenamjene prostora kako bi se zgrnula golema financijska sredstva.
O Gradu
Na jednoj sjednici Gradskog vijeća, pri raspravi o turizmu spominjalo se ukidanje dosadašnjih nazivlja Kaštela i uvođenje samo imena Grada Kaštela. Kakvo je Vaše mišljenje o tome?
- Sada ste me takli u bolno mjesto. Mi Kaštelani smo vrlo osjetljivi na naša “sela”. To je tradicija koja traje od njihova postanka. Rivalitet, ljubomora, malomišćanska zavist i slično su obilježje ne samo Kaštelana, nego i svih ostalih mista u Dalmaciji, pa i šire. Pa je tako i moje “selo” meni najdraže, i najlipje, i najveće, i s najlipjon rivon, i sve drugo mašo i naj...
Međutim, došlo je vrijeme devedesetih kada se trebalo odlučiti o ustroju tih sedam Kaštili, sedan naših ljubavi... Pa je bilo raznih prijedloga... ali nakon što su se Trogir i Solin proglasili gradovima, mi smo opet ostali “prostor između...” A onda je bilo burno... što i kako...? Na koncu je Hrvatski sabor proglasio “grad” i napravili smo “pomirljivi statut grada”, u kojem smo naveli, između ostalog, da se “sastoji od sedam povijesnih naselja, da ostaje svakom “selu” 30% od ubrane komunalne naknade, da... itd.
- I molim vas, zbog jedne tabele nećemo opet u skandale, neka stoji ovako, nemojte me to više pitat još dvista godin. Jedva smo se smirili. Uostalom, svaki grad ima neke svoje specifičnosti, a neka ovo bude naša, Kaštila - grad od sedam bisera.
- Ono što je meni jako žao jest to što simboli Kaštela, ti dvorci, kašteli i naše palače ili propadaju, ili ih kupuju privatnici i ne služe građanima kao što bi trebali. Ipak, Grad je puno napravio na renoviranju i rekonstrukciji pojedinih objekata i to će raditi i u budućnosti, pri čemu ćemo također tražiti i pomoć Vlade RH, odnosno odgovarajućih Ministarstava.
O bespravnoj gradnji
Na jednoj drugoj sjednici, ponašanje i ignoriranje kaštelanskog Gradskog vijeća od strane Građevinske inspekcije nazvali ste neodgovornim. U ovom trenutku u gradu se grade deseci novih bespravnih objekata. Da li je Grad uspio u međuvremenu ostvariti bolju suradnju s nadležnim inspekcijama?
- Naravno da ćemo sve učiniti kako bi inspekcije koje se ne nalaze u nadležnosti našeg grada profunkcionirale. To je golemi problem u cijeloj državi koji nije od jučer. Ljudi su investirali u krov nad glavom i nisu samo oni krivi. Uvijek je dvoje krivo, jer su država, odnosno inspekcije tolerirale bespravnost. Treba jednom povući crtu i završiti s onim radnjama koje su nepojmljive u pravnim državama. Kažu kako u zapadnim europskim državama takve ne zatvaraju i ne globe, nego upućuju psihijatru, jer je neshvatljivo da netko radi kuću bez dozvole. Ali ponavljam, nisu samo ljudi krivi. Život ide, a naši propisi ili što je još važnije, sankcije, ili ne postoje, ili se ne provode.
O DPU-ovima
Kad očekujete usvajanje prvih DPU-ova i može li se iznaći način kako ubrzati njihovo donošenje?
- To je procedura koja traje u skladu sa zakonom. Natječaji i izrada planova zahtijevaju vrijeme. Inače, prve DPU-ove očekujemo do kraja godine.
O Pilot projektu navodnjavanja na području Kaštela
Na području Kaštela planiran je Nacionalni pilot projekt navodnjavanja u sklopu kojeg bi se kao akumulacijsko jezero koristila sućuračka kava. Što bi to konkretno značilo za čitava Kaštela?
- O tome imam neslužbene informacije i to na idejnoj razini. Nakon konzultacije sa sućuračkim Mjesnim odborom, mislim kako neće biti problema ukoliko buduće jezero bude izvan granice koju je odredio GUP, a to je 1000 m istočno od sućuračkog groblja. Međutim, čini mi se kako su namjere i planovi Ministarstva da se kop proširi prema groblju, što uz već postojeće “rane” na Kozjaku neće biti prihvatljivo. To zaključujem, jer imamo u Sućurcu veliki otpor širenju tupinoloma prema groblju, a mještani prigovaraju planu navodnjavanja, budući da ne vide opravdanost tolikog zahvata u odnosu na poljoprivredu Kaštela, koja je danas, na žalost, za nas više povijesni pojam, jer su na većem dijelu poljoprivrednog zemljišta nikle kuće.
Kako u Kaštelima pomiriti tešku industriju i njezin utjecaj na okoliš, kako u zdravstvenom, tako i u pravnom aspektu?
- Glavni problem u svezi s tvornicama zagađivačima jest sukob interesa na razini profita vlasnika i troškova zaštite okoliša, radnika i građana. Te dvije veličine su obrnuto proporcionalne, a zakon mora uravnotežiti taj odnos.Drugi su problem radna mjesta. Radnici su često, zbog gole egzistencije, spremni žrtvovati i svoje zdravlje, ali i zdravlje ostalih građana koji žive u čitavom splitskom bazenu. Moramo ih razumjeti, ali i oni nas.
Pored željezare se trebala graditi i koksara
- Nije lako bilo u našem industrijskom bazenu podnositi bazičnu kemijsku industriju s čitavom lepezom otrova, azbesta i sl. Zbog toga su neke industrije nestale, a za druge je danas iznimno važno da uprave tih tvornica učine sve što je u skladu sa zakonima RH i Europske unije, jer jedino tako možemo pomiriti sukob svih čimbenika.
- Na našoj kaštelansko - solinskoj obali se, nažalost, u nekim davnim vremenima, s drugačijim vrijednostima, sjatila različita teška industrija koja je ovom kraju i stanovništvu potpuno strana. Koji je to bio razlog, osim pokazivanje političkih mišića, dovesti u Kaštela tešku kemijsku i metaluršku industriju?, no, zato je taj isti čovjek i danas sveprisutan u javnosti i dijeli nam lekcije i dobiva nagrade...
- Na koncu bih rekao kako će kaštelansko - solinsko Povjerenstvo u suradnji s odgovarajućim Ministarstvima učiniti sve da radnici zadrže svoja radna mjesta u uvjetima dostojnim čovjeka, ali sve ćemo učiniti i kako bismo zaštitili ostale građane, bez obzira na profit vlasnika tvrtki koje svojim radom potencijalno ugrožavaju naše zdravlje.
