Nedavno objavljene godišnje i konačne ocjene kakvoće mora, koje pokazuju da na pojedinim lokacijama kakvoća mora u Kaštelima još uvijek nije idealna i lošija je nego na drugim područjima hrvatskog dijela Jadrana, bile su povod za kraći susret s našim sugrađaninom dr.sc Slavenom Jozićem, znanstvenim suradnikom u Laboratoriju za mikrobiologiju Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, koji zadnje dvije godine vodi projekt Eurobath.
Riječ je o projektu koji financira Hrvatska zaklada za znanost, a provodi se na sjevernom, središnjem i južnom dijelu Jadrana. Njime je posebno obuhvaćeno područje Kaštelanskog zaljeva, odnosno kaštelanskih plaža, zbog dosadašnjih rezultata službenih ispitivanja kakvoće i povremenih onečišćenja koja se tu događaju.
- Cilj ovog projekta je dati znanstvene temelje za bolje upravljanje kvalitetom mora za kupanje kroz bolji monitoring i zakonsku regulativu, a sve u svrhu bolje zaštite zdravlja ljudi i okoliša. Rezultati projekta do sada su već dali neke smjernice koje će biti ugrađene u novu EU Direktivu o upravljanju vodama za kupanje, a koja je u planu za početak 2023. godine – objasnio nam je Jozić, s kojim na projektu rade stručnjaci s Medicinskog fakulteta u Rijeci, Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu, Zavoda za javno zdravstvo Rijeke, Zadra, Splita i Dubrovnika, kao i Ericsson Nikola Tesla iz Splita.
Posljedica loše razvijenog kanalizacijskog sustava
Dosadašnji rezultati projekta pokazali su da je zadnjih nekoliko sezona more na kaštelanskim plažama sve bolje kakvoće, no problema i dalje ima. A rezultati se baziraju na većem broju točaka i kroz povećanje frekvencije uzorkovanja u odnosu na službena uzorkovanja od strane Zavoda za javno zdravstvo.
- Kaštela imaju 11 plaža obuhvaćenih službenim monitoringom, a područje Kaštela čini oko 1 posto svih službenih plaža u Hrvatskoj, No, da je stanje u Kaštelima lošije nego na drugim područjima govori i podatak da je u Kaštelima prosječan udio plaža u odnosu na ukupan broj, a koje su ocjenjene nezadovoljavajućom ocjenom znatno veći, iznosi čak 27 posto.
Moglo bi se sa sigurnošću reći da je to posljedica loše razvijenog kanalizacijskog sustava, pri čemu se velika količina otpadnih voda slijeva direktno u more, uz samu obalu, a cijeloj lošoj situaciji pogoduje i teren sa znatnom količinom podzemnih i površinskih voda (potoka) koje u more donose fekalni materijal iz okolnih područja.
Od kaštelanskih plaža tijekom godina najbolje ocjene za kavoću mora ima zapadni dio kaštelanske obale, plaže na Gabinama i Resniku u Kaštel Štafiliću, a najlošije ocjene imaju plaže na istoku i to Gojača u Kaštel Sućurcu te Torac i Kamp u Kaštel Gomilici. Upravo na ove tri, kakvoćom mora najlošije plaže, projekt Eurobath ima najveći fokus.
Veći broj točaka i češće uzorkovanje
- Na plažama Torac, Kamp i Gojača, koje su godinama bile naproblematičnije i na njihovom okolnom području odredili smo po osam ili devet točaka, odnosno ukupno 25 točaka te more uzorkujemo dva do tri puta dnevno, dva do tri puta tijekom tjedna. Na taj način u tijeku sezone kupanja prikupimo do 85 uzoraka po svakoj točki ili 1500 uzoraka ukupno.
Na ovaj način omogućeno nam je točno utvrđivanje izvora i vrste onečišćenja, rizika od onečišćenja na svakoj od plaža, točna prostorna distribucija onečišćenja kao i doba dana kad je rizik od onečišćenja najveći. Moguće će biti utvrditi poboljšanja kakvoće kao rezultat izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda. Korištenjem podataka istraživanja i strojnog učenja, bit će razvijen model predviđanja kakvoće mora koji će poslužiti kao nadopuna postojećeg monitoringa i omogućiti preventivna djelovanja u slučaju potencijalnih onečišćenja – informirao nas je Jozić.
- Nakon dvije sezone provođenja projekta utvrđena su značajna poboljšanja kakvoće mora na predjelu između plaža Torac i Kamp, do čega je došlo zbog izgradnje kolektora te crpne stanice na predjelu Kaštilca. Kakvoća mora na tom je dijelu tijekom ljeta 2022. godine bila neusporedivo bolja nego godinu prije, a posljedično se to održava i na kakvoću mora na samim tim plažama.
Tijekom ove dvije godine utvrdili smo i da je na pet kaštelanskih plaža kakvoća mora lošija kad se uzrokovanje obavlja jednom tjedno umjesto svakih 15 dana, kako se obavlja službeno. To potvrđuje da izvori onečišćenja još uvijek postoje, a da bi rezultati bili bolji Kaštelani će morati pričekati potpuni završetak izgradnje novog sustava odvodnje – ustvrdio je naš sugovornik i nadodao kako se trend umjerenog poboljšanja vidi po godišnjem broju prekoračenja graničnih vrijednosti praćenih mikrobioloških parametara, koji od 2009. godine do danas bilježi umjereni trend pada, osobito izražen od 2017. godine. Odstupanje je bilo samo u 2019. godini kada su Kaštela zabilježila rekordan broj gostiju, što je bilo prilično veliko opterećenje i odrazilo se na kakvoću mora.
Hrvatska visoko na ljestvici po kakvoći mora u EU
Inače, kako nam je Jozić ovom prilikom kazao, od početka monitoringa po EU pravilima, pokazalo se da je Hrvatska među zemljama članicama s najvećim udjelom plaža izvrsne kakvoće. Nakon ove sezone Hrvatska ima 97.5 posto plaža s izvrsnom kakvoćom mora, a rezultati bi bili i bolji da hrvatski kriteriji kakvoće nisu nešto stroži od direktive EU. Hrvatska je tako među prvim članicama članica EU po kakvoći voda za kupanje.
Najveći dio hrvatskih plaža s nezadovoljavajućom ocjenom od početka provođenja monitoringa pa sve do danas bio je upravo u Kaštelanskom zaljevu, na području grada Kaštela.
No, ako je suditi prema rezultatima projekta Eurobath, ali i onim što se događa na samom terenu u uklanjanju izvora onečišćenja, takvo stanje u godinama koje dolaze trebalo bi biti ipak drugačije.
