Proteklih dana kaštelanska groblja bila su najposjećenija mjesta u gradu, uređena, puna cvijeća, molitvi i upaljenih svijeća. Razlog tome je blagdan Svih svetih i Dušni dan, posvećeni pokojnicima. No, groblja se, osim ovih dana trebaju uređivati tijekom cijele godine, a da bi to bilo ostvarivo, vlasnici i korisnici grobnih mjesta plaćaju grobnu naknadu. Ali ne baš svi i ne baš redovno pa neplatišama na kućne adrese redovno stižu opomene i potraživanja dugovanja.
Nekoliko naših čitatelja obratilo nam se s pitanjima zbog čega im stižu opomene kad su dugovi stari podosta godina, odnosno ima li zastare na dugovanja za grobnu naknadu. Iako smo u godinama ranije o toj temi nekoliko puta pisali, ovih smo dana, kako bi provjerili ima li promjena u zakonskim propisima, ponovo kratko razgovarali s upraviteljem Vlastitog pogona Ivanom Čagljom, jer upravo Vlastiti pogon skrbi o kaštelanskim grobljima.
- Dosadašnja praksa je pokazala da postoje različiti razlozi zbog čega netko ne plaća grobnu naknadu, od onih uobičajenih da se zaboravi uplatiti jer se plaća rijetko, na godišnjoj razini, do neuredno riješenih vlasničkih odnosa pri čemu nitko iz obitelji ne želi tu obvezu preuzeti na sebe. Potraživanje dugovanja za grobnu naknadu regulirano je Zakonom o obveznim odnosima i poput svih drugih naknada i tražbina nadležni Upravni odjel šalje opomene i ostale alate naplate dugovanja. Po istom zakonu, određena dugovanja mogu „otići“ u zastaru.
No, moram naglasiti da mi grobljima upravljamo u skladu sa Zakonom o grobljima, u kojem se kaže da ako grobna naknada nije plaćena deset godina, grob se smatra napuštenim i može se ponovo dodijeliti na korištenje, ali tek nakon proteka petnaest godina od posljednjeg ukopa u grob, odnosno nakon proteka trideset godina od ukopa u grobnicu.
I mi se te odredbe moramo pridržavati pa se može reći da financijska dugovanja mogu otići u zastaru, ali ostaje činjenica da se nakon deset godina dugovanja za naknadu grobno mjesto smatra napuštenom imovinom – kazao je Čagalj, a mi smo pokušali rezimirati saznanja o stanju u praksi i zakonskim propisima.
Grobna naknada ubraja se u tražbine povremenih davanja, a takve tražbine imaju zakonsku mogućnost zastare nakon tri godine. No, zastara ne stupa na snagu automatski, već se zahtjev za zastaru treba podnijeti nadležnom Upravnom odjelu u Gradskoj upravi.
Pri tome posebno treba naglasiti u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima, da nastupom zastare ne prestaje automatski potraživanje vjerovnika, niti obveza dužnika, već vjerovnik gubi pravo da zastarjelu tražbinu ostvaruje prisilnim putem, protiv volje dužnika, a tu činjenicu mnogi ne znaju. Prema tome, vjerovnik neće prisilno naplatiti dugovanje, ali dugovanje i dalje ostaje zapisano.
Pa tako dug za grobnu naknadu, ako ste zatražili i odobrena vam je zastara, neće vam se prisilno naplatiti, ali primjenom Zakona o grobljima, nakon deset godina dugovanja, vaše grobno mjesto proglasit će se napuštenom imovinom, tijela koja počivaju na tom grobnom mjestu bit će izmještena u zajedničke grobnice, a vaše grobno mjesto dodijelit će se nekom drugom.
Uz to, Vlastiti pogon koji skrbi o grobljima ima zakonsko pravo, zbog tih dugovanja, uskratiti vam određene usluge.
- Mi do sada nismo u praksi imali slučajeva da smo grobna mjesta proglašavali napuštenom imovinom, ali što će biti jednog dana, nitko ne zna, posebno jer grad raste i potražnja za grobnim mjestima je sve veća. Ako je suditi prema iskustvima u drugim velikim gradovima, u kojima je takva praksa svakodnevna, bojim se da ćemo i mi u godinama koje dolaze imati takvih slučajeva – ustvrdio je Čagalj.
I zato, da se izbjegnu sve moguće koplikacije, osiguramo sebi jednog dana posljednje počivalište i pokažemo pijetet prema našim mrtvima, mogli bi reći da rješenje „problema“ dugovanja leži u redovnom plaćanju grobne naknade.
Inače, ona u Kaštelima iznosi 170 kuna godišnje za veću, a 150 kuna za manju grobnicu i tim sredstvima plaćamo održavanje groblja te potrošenu struju i vodu.
Foto: Ivana Topić
