ZAGREB – Za zapošljavanje radnika na crno poslodavci bi ubuduće mogli plaćati kazne od sto tisuća kuna! Toliku kaznu plaćala bi velika poduzeća, dakle ona koja imaju više od dvjestotinjak zaposlenih, dok bi mala i srednja poduzeća za zapošljavanje radnika na crno plaćala kaznu od 30 tisuća kuna. U slučaju da poslodavac ponovi prekršaj kažanjavalo bi ga se zatvaranjem poduzeća, a prije nastavka poslovanja morao bi platiti kaznu od 300 tisuća kuna, ako se radi o malom ili srednjem poduzeću, odnosno od milijun kuna, ako se radi o velikom poduzeća. Takve će kazne za zapošljavanje radnika na crno Vladi predložiti njezin potpredsjednik Andrija Hebrang i to u sklopu mjera za borbu protiv sive ekonomije koje se trenutno izrađuju, a trebale bi stupiti na snagu zajedno s izmjenama poreza na dobit i poreza na dohodak.
Svjestan otpora
Hebrang nam je jučer otkrio i to da će predložiti da se kazne od 30 i sto tisuća kuna naplaćuju na licu mjesta, odnosno da ih može izreći državna inspekcija. Takve kazne naplaćivale bi se samo u slučaju da inspekcija kod nekog poslodavca po prvi put zatekne radnike na crno.
– Ako se prekršaj ponovi i drugi put poslodavcu slijedi ključ u bravu, odnosno zatvaranje poduzeća. Ono se može ponovno otvoriti tek kad poslodavcu plati kaznu koja je deset puta veća od one koja je propisan za prvi prekršaj, upozorava Hebrang. To znači da bi svakom poslodavcu kod kojeg inspekcija po drugi put zatekne radnika na crno, po uzoru na zemlje EU-a, bila određena kazna zatvaranja poduzeća. Ponovno poslovanje bilo bi moguće tek ako malo ili srednje poduzeće plati kaznu od 300 tisuća kuna, odnosno ako veliko poduzeće plati kaznu od milijun kuna.
– Svjestan sam da će moj prijedlog izazvati veliki otpor, ali ja ću Vladi predložiti takve mjere jer podaci Državnog inspektorata, prema istraživanju rađenom na uzorku od pet posto poslodavaca, kažu da u Hrvatskoj na crno radi sto tisuća radnika, a to godišnje pojede sedam milijardi kuna proračunskih prihoda, objašnjava Hebrang rigorozne kazne.
Kaže i to da su ga neki stručnjaci upozorili da je potrebno djelovati i preventivno, a on će njihov savjet prihvatiti pa će predložiti i prevenciju, ali od kazni neće odustati. Rigorozne kazne prema Hebrangu su jedini način da se poslodavci odreknu zapošljavanja na crno, a od toga će, procijenjuje on, koristi imati cijelo gospodarstvo.
Hebrang nam je jučer otkrio i to da će predložiti da se kazne od 30 i sto tisuća kuna naplaćuju na licu mjesta, odnosno da ih može izreći državna inspekcija. Takve kazne naplaćivale bi se samo u slučaju da inspekcija kod nekog poslodavca po prvi put zatekne radnike na crno.
– Ako se prekršaj ponovi i drugi put poslodavcu slijedi ključ u bravu, odnosno zatvaranje poduzeća. Ono se može ponovno otvoriti tek kad poslodavcu plati kaznu koja je deset puta veća od one koja je propisan za prvi prekršaj, upozorava Hebrang. To znači da bi svakom poslodavcu kod kojeg inspekcija po drugi put zatekne radnika na crno, po uzoru na zemlje EU-a, bila određena kazna zatvaranja poduzeća. Ponovno poslovanje bilo bi moguće tek ako malo ili srednje poduzeće plati kaznu od 300 tisuća kuna, odnosno ako veliko poduzeće plati kaznu od milijun kuna.
– Svjestan sam da će moj prijedlog izazvati veliki otpor, ali ja ću Vladi predložiti takve mjere jer podaci Državnog inspektorata, prema istraživanju rađenom na uzorku od pet posto poslodavaca, kažu da u Hrvatskoj na crno radi sto tisuća radnika, a to godišnje pojede sedam milijardi kuna proračunskih prihoda, objašnjava Hebrang rigorozne kazne.
Kaže i to da su ga neki stručnjaci upozorili da je potrebno djelovati i preventivno, a on će njihov savjet prihvatiti pa će predložiti i prevenciju, ali od kazni neće odustati. Rigorozne kazne prema Hebrangu su jedini način da se poslodavci odreknu zapošljavanja na crno, a od toga će, procijenjuje on, koristi imati cijelo gospodarstvo.
Krajnja mjera – zatvor
– Kada svi počnu plaćati doprinose za radnike koje zapošljavaju onda će biti moguće i snižavanje tih doprinosa, a samim time će se gospodarstvo rasteretiti jer će i cijena rada, odnosno udio države u njoj biti manji, pojašanjava Hebrang. On dodaje i da se zalaže za veće kazne za one koji izbjegavaju plaćanje poreza, a u krajnoj nuždi jedna od kazni bi, također po uzoru na europske zemlje, mogla biti i zatvor.
Ako Vlada prihvati Hebrangov prijedlog, kazna za zapošljavnje na crno u velikim poduzećima bit će jednaka dosadašnjoj maksimalnoj kazni, jer je zakon za taj prekršaj propisivao kaznu od 61 tisuće do sto tisuća kuna. Što se tiče fizičkih osoba, njima će kazna porasti nekoliko puta, jer je dosad maksimalna kazna bila deset tisuća kuna.
Inspektori će ubuduće naplaćivati kazne na licu mjesta, tako da se više neće voditi dugogodišnji procesi na sudu, zbog kojih je često dolazilo do zastare.
– Kada svi počnu plaćati doprinose za radnike koje zapošljavaju onda će biti moguće i snižavanje tih doprinosa, a samim time će se gospodarstvo rasteretiti jer će i cijena rada, odnosno udio države u njoj biti manji, pojašanjava Hebrang. On dodaje i da se zalaže za veće kazne za one koji izbjegavaju plaćanje poreza, a u krajnoj nuždi jedna od kazni bi, također po uzoru na europske zemlje, mogla biti i zatvor.
Ako Vlada prihvati Hebrangov prijedlog, kazna za zapošljavnje na crno u velikim poduzećima bit će jednaka dosadašnjoj maksimalnoj kazni, jer je zakon za taj prekršaj propisivao kaznu od 61 tisuće do sto tisuća kuna. Što se tiče fizičkih osoba, njima će kazna porasti nekoliko puta, jer je dosad maksimalna kazna bila deset tisuća kuna.
Inspektori će ubuduće naplaćivati kazne na licu mjesta, tako da se više neće voditi dugogodišnji procesi na sudu, zbog kojih je često dolazilo do zastare.
