- Zbornik je namijenjen svim stanovnicima i zaljubljenicima Kaštela te slijedi već ustaljen koncept sa širokim spektrom tema koje obuhvaćaju povijest i suvremenost na prostoru Kaštela i Kaštelanske zagore znanstvene, stručne radove, osvrta, ljetopisa, bilježenja recentnih događaja i događanja - kazala je prilikom sinoćnjeg predstavljanja najnovijeg izdanja Kaštelanskog zbornika, Danilea Matetić Poljak viša predavačica na Umjetničkoj akademiji u Splitu.
Ovaj broj Kaštelanskog zbornika daje vrijedne doprinose poznavanju različitih tema vezanih uz kaštelansku bogatu povijesti. Tiskana je krajem 2021. Godine, a izdavači su Društvo za očuvanje kulturne baštine Kaštela i Muzej grada Kaštela. Izvršna urednica je Ivanka Kamenjarin, a glavni urednik je Tonći Burić koji je sinoć u dvorcu Vitturi bio domaćin večeri, a koju su uveličale i članice klape Neverin svojim nastupom.
- Kaštelanski zbornik je jedina periodična publikacija u gradu koji već godina Društvo Bijaći tiska u svom izdavaštvu s Muzejom grada Kaštela. Istaknuo bi kako je naš zbornik predstavlja jednu kariku u hrvatskom izdavaštvu, u uredništvu smo ponosni jer smo postigli ustaljeni ritam dvogodišnjeg izlaženja, zadržavši pri tome kvalitetu te sadržajnu i vizualnu prepoznatljivost. Sve to ne bi bilo moguće bez trajne financijske potpore koju nam pruža Grad Kaštela, a potom Zračna luka Split i Splitsko-dalmatinska županija - kazao je Burić i posebno se zahvalio autorima tekstova, kao i članovima uredništva Doroti Brajnov Botić, Ivanu Carevu, Krešimiru Kužiću, Ivanu Šuti i Sanji Viculin.
Zbornik je podijeljen na tri cjeline Obljetnice i aktualnosti, dio koji sadržava znanstvena istraživanja iz humanističkih i prirodnih znanosti, te dio koji se odnosi na društvo Bijaći.
- U prvom dijelu Obljetnice i aktualnosti nalaze se tri teksta: Dodjela javnog priznanja Grada Kaštela za 2020. godinu u kategoriji životno djelo Tonću Buriću, u kojem se daje presjek njegove bogate arheološke karijere čiji je dobar dio posvećen i Kaštelima. Na području Kaštela istraživao je čak devet lokaliteta i objavio 28 izvornih znanstvenih radova koji su se pozabavili različitim temama Kaštelanske arhteologije i povijesti – kazala je Matetić Poljak.
Slijede dva teksta posvećena obljetnicama. Jadranka Šošić donosi prilog 30. ČAkavskih večeri Osnovne škole Bijaći iz Kaštel Novog i predstavljanje Zbornika Ča u versin, riči i pinelu. Predstavljeni su i drugi vrijedni projekti vezani uz misiju osvještavanja vrijednosti i prenošenja čakavice.
Petar Perić autor je teksta „U prigodi 110. obljetnice izgradnje škole u Kaštel Novom (1911.-2021.)“ Autor je obuhvatio razdoblje koje je prethodilo izgradnji škole, samoj izgradnji i svečanom otvorenju iste. Gradnja započinje 1910. prema nacrtu inžinjera Jurja Botića, a svečano otvorenje škole bilo je 2. listopada 1911.
U zadnjem dijelu časopisa objavljen tekst In memoriam preminulog dugogodišnjeg člana Marina Bedalova Bagina koji je sudjelovao u kulturnom životu Kaštela, kako u društvu Bijaći, tako i u drugim kulturnim i civilnim udrugama, te Ljetopis društva za očuvanje kulturne baštine Kaštela Bijaći, kojeg je sastavila Doroti Brajnov Botić u kojem su predstavljene sve aktivnosti društva i njegovih članova u razdoblju od prosinca 2019. do kolovoza 2021. unatoč ograničenjima koje je nametnula epidemija Covida 19, kazala je Matetić Poljak i najavila arheološke tematike.
Tri su članka arheološke tematike
Ivan Šuta – Prapovijesna gradina Znojilo (Gradac) u Prgometu. Šuta nas upoznaje strateškom važnošću uzvisine. Sam lokalitet ima vrijedne potencijale arheoloških istraživanja za poznavanje ranog i srednje brončanog doba na ovom dijelu Zagore.
Vedran Katavić autor je članka „Dionica rimske ceste kroz Labinsku dragu“. Na ovom su području nađeni ostaci privremenog staništa neandertalaca u Mujinoj pećini koja je iznad drage (45000 do 39000 godina pr. Krista), tijekom prapovijesti tu je prolazila komunikacije o čemu govori i niz gradina i gomila koje su podignute uz Labinsku dragu.
Josipa Baraka Perica, Prilog poznavanju kasnoantičke topografije Kaštelanske zagore: starokršćanska spolija iz Sela Bogdanovići. Autorica obrađuje starokršćanski stupić koji je ugrađen u zidu u crkvi sv. Nikole Putnika na prostoru sela Bogdanović (nekadašni Sratok, povijesno Stratogo).
Teme povijesti i umjetnosti
Ita Praničević Borovac, Nacrtani brod u staroj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Kaštel Lukšiću. U članku je obavljena analiza i značenje crteža broda iz stare župne crkve u Kaštel Lukšiću koja je nekoć pripadala obitelji Vitturi.
Doroti Brajnov Botić, Pučka arhitektura u starim kaštelanskim jezgrama, ovaj članak predstavlja vrijedan doprinos poznavanju tradicijske pučke stambene arhitektura u Kaštelima (koja je do sada vrlo sumarno obrađena).
Krešimir Kužić- Kaštela za vrijeme malog ledenog doba u razdoblju 1500.-1650. Izvorni znanstveni članak posvećen je meteorološkim ekstremima koji su zabilježeni u navedenom razdoblju.
Dominko Carev, Nove spoznaje o nastanku i prvim stanovnicima Kaštel Gomilice. Izvorni znanstveni članak je nastao na osnovi proučavanja dosada objavljenih, ali i neobjavljenih novootkrivenih isprava 15., 16. i 17. stoljeća koje je prikupio gospodin Vjekoslav Bendalov iz arhiva Stare splitske općine i Hrvatskog državnog arhiva u Zadru.
Vjekoslav Bedalov, Kaštel Lipeo, u članku se istražuje nastanak kaštela i razdoblje u kojem je on u vlasništvu obitelji Lipeo.
Sanja Acalija, Kaštelanski intermezzo arhitekt Karela Beneša, članak je posvećen češkom arhitektu, njegovom arhitektonskom projektu za plažni objekt buffea hotela Palace koji je autorica pronašla u arhivi dr. iur. Petra Kambera pohranjenoj u Povijesnom arhivu u Splitu.
Helena Martinac, U pozadini organizacije muzejskih izložbi, stručni je rad u domeni muzeologije u kojem se na primjeru izložbe kaštelanina Marina Studina, organizirane prigodom 120 godišnjice njegova rođenja i 55 godišnjice smrti.
Istaknute su i teme prirodne znanosti. Zdenko Franić. Mario Klaić, Sunčana Franić, Prilozi poznavanju povijesti , tradicije i prakse pčelarstva na području Splita i Kaštelanskog zaljeva i Sanja Puljas, Masovni pomor plemenite periske (Pinna Nobilis Linnaeus, 1758).
Foto: Ivana Topić (PGK)
