SVETE MISE I PUČKA FEŠTA U ČAST JEDNOG OD ZAŠTITNIKA MJESTA
Župa sv. Ivana Krstitelja trodnevnicom, koja je započela ove subote, kao i svake godine svečano obilježava blagdan sv. Felicija, mučenika i jednog od zaštitnika Kaštel Starog, koji se slavi 30. kolovoza.
Svete mise u nedjelju su po uobičajnom rasporedu u 8, 10 i 19 sati u crkvi Gospe od Ružarija, dok će uoči blagdana, u ponedjaljak 29. kolovoza, kada se slavi i mučeništvo sv. Ivana Krstitelja, misu u staroj župnoj crkvi u 19 sati predvoditi župnik iz Sv. Kaja don Nikola Bodožić, uz otvaranje rake sv. Felicija. Na sam blagdan ovog sveca mučenika, u utorak, svete mise su na rasporedu u 9 i u 19 sati svečana sv. misa, koju predvodi i propovijeda otac Petar Galić, upravitelj dominikanskog samostana u Trogiru.
Nakon završetka svečane mise, od 20 sati, bratovština sv. Jurja od Raduna i štovatelji sv. Felicija organiziraju i veliku Pučku feštu u čast ovog sveca. Svi koji dođu na starosejsko brce moći će uživati u domaćoj spizi i glazbi uživo, a organizori ujedno pozivaju sve one koji žele pripomoći samoj organizaciji ili pripremom kolača i slastica da im se jave, jer je sav prihod namjenjen za potrebe župe sv. Ivana Krstitelja.
Staroseljani sv. Felicija posebno štuju još od davnina jer su, prema predaji, brojni vjerenici upravo zagovorom ovoga sveca dobili duševno i tjelesno zdravlje, pa se i njegova raka otvarala upravo na traženje mještana koji su ga molili za ozdravljenje, o čemu svjedoče brojne zavjetne pločice i štapovi koje su vjernici ostavljali na njegovom oltaru u crkvi Sv.Ivana Krstitelja ili za ovaj blagdan.
Njegovo tijelo iz Rima u Kaštel Stari brodom je preneseno 1804. godine zahvaljujući mještaninu, franjevcu konventualcu Vicku Puljasu, o čemu svjedoče apostolsko pismo pape Pija VII. kao i računi crkvenih troškova i milostinja sakupljena za određene potrebe.
Sv. Felicijo rođen je u Italiji, a svoju mučeničku smrt podnio je u vrijeme cara Dioklecijana 30. kolovoza 304. godine. Po zvanju bio je rimski vojnik, a još kao dijete prigrlio je kršćansku vjeru, no za odmazdu, jer nije htio prinositi žrtve rimskim bogovima, rimski prefekt Drago naredio je da mu se odrubi glava.
