ISTRAŽUJEMO - Zbog nedostatka policijskih patrola, strog Zakon o sigurnosti u prometu pada u vodu na autocestama.Strog Zakon o sigurnosti prometa na cestama na snazi je mjesec dana i još izaziva žestoke reakcije. Čini se kao da iza svakog zavoja na cesti vreba policijska patrola s pripremljenom "stop-palicom", radarom za mjerenje brzine i alkomjerom.
Manjak novca
Ima li uopće cesta u Hrvatskoj na kojima vozači ne trebaju previše strahovati da će ih policajac kazniti zbog dva-tri piva (otprilike 1,0 promila alkohola) ili zato što su jače nagazili na papučicu gasa, pa voze, recimo, brzinom od 150 kilometara na sat? Takve ceste postoje i vozači se bez većeg straha mogu voziti (pre)brzo s alkoholom u krvi, i to više stotina kilometara. Riječ je, naime, o našim autocestama. Mreža autocesta u Hrvatskoj se u posljednjih godinu i pol proširila za otprilike 400 kilometara i dosegnula zavidnih 700 kilometara. Autocestom se može doći od Slavonije do Dalmacije ili od Međimurja do Istre.
Manjak noca zakočio je policiju koja se trudi, ali još nije uspostavila sustavnu kontrolu prometa na autocestama. U MUP-u nisu ustrojene jedinice za nadzor prometa na autocestama, pa nadzor obavljaju teritorijalne postaje na dionicama koje prolaze njihovim područjem kaže Zlatko Mehun, glasnogovornik MUP-a.
No, ako policijska ophodnja hitno mora s autoceste otići na drugi zadatak, dionica ostaje bez nadzora. Stoga se teoretski može dogoditi da vozač uz nešto alkohola u krvi i većom brzinom od dopuštenih 130 kilometara na sat bez većeg straha može voziti od Županje gotovo do petstotinjak kilometara udaljenog Šibenika. Jedino bi morao paziti da ne izazove prometnu nesreću te da pozornije vozi obilaznicom oko gradilišta tunela Male Kapele na splitskoj autocesti.
Zalijepljeni za rep
Nedostatak policije na autocestama mogao se osjetiti tijekom protekle turističke sezone. Rijetki su vozači koji su išli na more ili su se vraćali s odmora, a kojima se netko u jačem automobilu nije prilijepio za "rep" i pokušao ih izgurati u desni trak. Nije rijetkost na autocestama naći one koji jure i 200 kilometara na sat. Rekorder na autocesti od Zagreba do Rijeke jurio je 243 kilometra na sat!
Neke dionice autoceste snimamo kamerama, a na nekim mjestima s pomoću mjernih petlji bilježimo brzinu. Ako se dogode prometne nezgode, obavještavamo policiju, a snimke iz kamera mogu pomoći policiji pri rekonstrukciji nesreća objašnjava Ante Pribanić, direktor Sektora održavanja autoceste Rijeka Zagreb. Kamere snimaju tunele i neke dionice kojima gospodare Hrvatske autoceste.
Snimka nije dokaz
Brzine možemo očitavati videouređajima i mjernim petljama ugrađenim u kolnik. No, ti uređaji nisu projektirani i namijenjeni za bilježenje prekršaja, odnosno slučajeva prebrze vožnje kažu u HAC-u.Videokamerama i uređajima za mjerenje brzine u vlasništvu cestarskih poduzeća policija se ne može koristiti kao dokazom. Stoga većina prebrzih vozača na autocestama ostaje nekažnjena, a bez kazne ostaju i oni koji pretječu u tunelu Svetom Roku ili se u tunelima bez potrebe zaustavljaju.
Policija mjeri svojim uređajima brzinu na dionici riječke autoceste kroz Gorski kotar. Nakon što snimi prebrze vozače, pokušava ih dostići na naplatnim kućicama. Brzine se mjere i na autocestama u okolici Zagreba, ali su na tim prometnicama rijetke provjere vozača da se otkrije voze li u alkoholiziranu stanju. Prijedlogom novog ustroja MUP-a planira se osnivanje specijaliziranih jedinica za nadzor na autocestama koje bi imale vozila potrebna za učinkovit nadzor zaključuje Mehun.
