GROBOVI KAO ČUVARI DAVNE PROŠLOSTI
U sklopu Kaštelanskog kulturnog ljeta, sinoć je u prostoru Muzeja grada Kaštela, u sklopu dvorca Vitturi u Kaštel Lukšiću, otvorena izložba pod nazivom „Pogrebni obredi i običaji starog Rima“. Riječ je o gostujućoj izložbi Arheološkog muzeja u Zadra, a autorice su dr. sc. Kornelija A. Giunio i viša kustosica Timka Alihodžić, koja je ujedno i prisustvovala otvaranju izložbe te posjetitelje upoznala s izlošcima i njihovom poviješću.
U protokolu otvaranja, nazočnima se obratio Ivan Šuta, ravnatelj Muzeja grada Kaštela, kao i muzejska savjetnica Ivanka Kamenjarin koja je predstavila dugogodišnju suradnju između kaštelanskog i zadarskog muzeja te pozdravila kolegicu Alihodžić s kojom očekuje i daljnja istraživanja.
- Cilj ove izložbe je bio prikazati pogrebne obrede i običaje starog Rima, kolegica Kornelija koja je koautorica, bavila se objašnjavanjem izvora koje su ostavili Rimljani, a ja sam radila na drugom dijelu koji se bavio istraživanjem grobova na zadarskoj nekropoli kako bi potvrdili ili negirali zapisane izvore. Kad gledamo te grobove, stalno tražimo neku simboliku zašto je pojedini predmet u grobu. Simboliku možemo pronaći u dva predmeta , svjetiljki i novcu. Svjetiljka je simbolizirala odlazak duše kroz tamni mračni hodnik, a novac je služio da se njime plati prelazak preko rijeke Styx kako bi duša mogla naći konačni mir.
Sve običaje koji su vladali prije dvije, tri tisuće godina, možemo pratiti cijelim putem kroz srednji vijek do danas. Ono što je karakteristično je da se pojavom kršćanstva smanjuje broj priloga, zato što se vjeruje da duši ne treba ništa materijalno, tako da se po tim reduciranim prilozima može znati iz kojeg stoljeća datira grob - kazala je autorica te dodala kako je materijal pronađen u grobovima iznimno raznovrstan.
Izloženi su razni stakleni, keramički i metalni predmeti,medicinski i farmaceutski instrumenti, ogledala, razni nakit, kutijice, kockice za igru i žetoni, a uz to su prikazane i rekonstrukcije dvaju grobova, jedan je tip paljevinskog groba iz 1. i 2. stoljeća, a drugi je tip skeletnog ukopa pod tegulama iz 4.stoljeća.
- Kod spaljivanja pokojnika, kosti su odlagane u keramičku, kamenu ili olovnu urnu, ovisno koliko je tko novca imao, a primjer skeletnog ukopa simbolizira podzemnu kuću gdje je čovjek sahranjen sa svojim alatom, a analizirajući taj alat vidjeli smo da je taj čovjek bio tesar, no, da li je bio na putovanju kroz Zadar ili tu živio, teško je dokučiti - pojasnila je Alihodžić.
Ovu zanimljivu izložbu posjetitelji mogu razgledati sve do 5. rujna u prostoru Muzeja grada Kaštela u Vitturiju.
Foto: Jakov Sučić (PGK)
