UTVRĐENI OVOGODIŠNJI DOBITNICI NAGRADA GRADA
Iako je današnja sjednica Gradskog vijeća Kaštela, koja je zbog epidemiološke situacije održana u Marini Kaštela, imala na dnevnom redu samo sedam točaka, zanimljivosti i rasprava nije nedostajalo. Pojedini oporbeni vijećnici posebno kritični bili su na točki dnevnog reda o Planu upravljanja obalnim područjem, koji je usvojen većinom glasova. Puno mirnije i složnije usvojeni su prijedlozi o ovogodišnjim dobitnicima nagrada grada Kaštela.
Sjednica je započela vijećničkim pitanjima, među kojima je, uglavnom oporba, postavljala pitanja iz domene društvenih djelatnosti, komunale i graditeljstva, a zanimljivo je navesti kako je HSP-ov vijećnik Željan Jurlin na samom početku kritizirao održavanje sjednice u prostoru u Marini Kaštela, jer kako je kazao, radi se o privatnom prostoru. Jurlin je kritizirao i činjenicu da ga je „jedna osoba na dolasku pitala o njegovom zdravstvenom stanju“, očito misleći na provjere Covid potvrda ili rezultata testiranja na ulazu u prostor gdje se sjednica održavala.
Na njegovu primjedbu o privatnom prostoru, u daljnjem dijelu sjednice reagirao je vlasnik Marine Kaštela i gradski vijećnik Josip Berket, ustvrdivši da je prostor marine u vlasništvu države Hrvatske.
Plan upravljanja obalnim područjem vijećnicima je predstavila Martina Baučić s Fakulteta građevinarstva u Splitu, koja je naglasila da je ovaj Plan strateški dokument izrađen u sklopu projekta CO-EVOLVE, s ciljem održivog razvoja obalnog područja i zaštite morske obale koja je ugrožena klimatskim promjenama.
U raspravi o Planu sudjelovali su HSP-ovi vijećnici Ante Komljen i Željan Jurlin, koji su se prvenstveno osvrnuli na podatke o stanju u prostoru na osnovu kojih je Plan izrađen, a koji datiraju iz razdoblja od 2013. do 2017. godine, pitajući se koliko su isti relevantni za trenutnu situaciju. Jurlin je navode o stanju okarakterizirao kao neistinite, pogrešne i kontradiktorne te Plan ocijenio kao loš jer je rađen u skladu s podacima od prije nekoliko godina.
Mario Serajlić vijećnik NLM i AM govorio je o izvorima financiranja projekata koji će proisteći iz Plana te tražio odgovor na pitanje je li u Hrvatskoj napravljena kategorizacija priobalnih gradova prema ugroženosti od plavljenja, a u daljnjoj raspravi dobio je i svojevrsni odgovor da su Kaštela najugroženiji grad na jadranskoj obali.
U svakoj temi problem spojnih cesta tunela
Mostove vijećnice Milija Baldić Lukšić i Meri Bedalov Smoje u svom su se izlaganju osvrnule na stalnu devastaciju kaštelanskog područja koja utječe i na ugrozu plavljenja, poput prevelikog prometa, devastacije Kaštelanskog polja i neplanske urbanizacije te su s ovom temom povezale i najavljenu izgradnju tunela kroz Kozjak, odnosno, kako su navele, devastaciju Kozjaka pristupnim cestama.
O plavljenju i potrebi da plaže ostanu plaže, grebeni grebeni, a rive ostanu rive i na kakav način zaštiti obalu govorio je nezavisni vijećnik Josip Berket, koji je nakon spominjanja devastacije Kozjaka pristupnim cestama za tunel Kozjak, uputio prijedlog da druga faza, koja obuhvaća izgradnju druge pristupne ceste preko Kaštel Sućurca, o kojoj se zadnje vrijeme govori, postane prva faza, odnosno glavna spojna prometnica tunela.
Aktualiziranje još jedne spojne ceste, ustvrdivši da se o njoj govori ali se neće nikada realizirati, Berket vidi u činjenici da će Europa financirati projekt tunela ako se planira izgradnja najbrže i najjednostavnije spojne ceste od Vučevice do splitske luke. A to je upravo cesta u Sućurcu.
Tunel kroz Kozjak i pristupne ceste, kako ona iz prve faze projekta, preko Kambelovca, Lukšića i Gomilice, tako i ona iz druge faze preko Sućurca, izazvale su i daljnju raspravu između gradonačelnika Denisa Ivanovića i Berketa, u kojoj je Ivanović Berketu postavio pitanje što je on, u vrijeme kada je bio gradonačelnik, napravio u borbi protiv devastacije Kozjaka novim prometnicama, na što mu je Berket odgovorio kako nije lako biti nezavisni gradonačelnik tamo gdje sve važne institucije i Županiju vodi određena politička opcija.
Cijelu situaciju oko teme usvajanja Plana pokušao je dovesti na bitnu razinu HDZ-ov vijećnik Mili Novak, ustvrdivši da je Plan rađen u razdoblju od 2017. do 2019. godine i da su korišteni podaci iz nekoliko godina prije toga te da novi podaci nisu niti mogli biti uvršteni. Ujedno je ustvrdio da su za izradu Plana korištena europska sredstva te da Grad pri izradi Plana nije imao nikakvih troškova, dok će Plan biti strateški dokument za Kaštela pri povlačenju sredstava iz EU za započete i planirane projekte na uređenju obalnog područja.
Protiv Plana glasao je Željan Jurlin dok su Ante Komljen i DP-ovac Draško Kuliš ostali suzdržani.
Nagrade grada
Bez ijedne primjedbe vijećnici su prihvatili prijedloge Komisije za dodjelu javnih priznanja povodom nadolazećeg Dana grada Kaštela.
Počasnim građaninom Kaštela bit će proglašen Robert fra Bernardin Škunca za osobit doprinos na vrednovanju djela i života istaknutih Kaštelana.
Nagradu grada za životno djelo dobit će posmrtno Siniša Ratković za pokazanu iznimnu hrabrost i junaštvo u Domovinskom ratu te Biserka Rešić za izuzetna postignuća na unapređenju znanosti i zdravstva.
Jedna od osobnih nagrada Kaštela za 2021. godinu posmrtno je pripala Filku Garbinu za neizmjeran doprinos i postignuća u očuvanju tradicije sućuračkih maškara, zasluge na području vatrogastva i promicanje pisane riječi.
Osobnu nagradu na Dan grada primit će i Ante Rajčić za postignuća u sportu i radu s mladima te Soniboj Grgin, kako stoji u obrazloženju, za izuzetan doprinos u očuvanju i promicanju kulturne i povijesne baštine Kaštela.
Nagradu grada za humanost primit će vatrogasac Josip Mandarić, za posebnu pomoć pri evakuaciji nepokretne starije osobe koja se našla u požaru, dok će posebnu nagradu primiti DVD Mladost iz Kaštel Sućurca.
Vijećnici su jednoglasno usvojili prijedlog da dobitnicima nagrada grada za životno djelo, uz priznanje bude uručena i nagrada u iznosu od 10 tisuća kuna, dok će članovima uže obitelji osobe koja je dobila godišnju nagradu posthumno biti uručena nagrada u iznosu od 5 tisuća kuna.
Foto: arhiva PGK
