Iako su radovi na izgradnji brze ceste Trogir - Omiš na dionici kroz Kaštela već neko vrijeme stavljeni na čekanje zbog neriješenih imovinsko - pravnih problema, te bi trebali započeti tek najesen, investitori izgradnje Hrvatske ceste, koji su prvu dionicu okončali lani pred ljeto, uz novu su prometnicu "zaboravili" građevinski materijal, zemlju koju su nelegalno nasuli uz gradilište buduće radne zone na kojoj niče Baumax. Na toj lokaciji odloženo je na tisuće kubika zemlje, koju gledamo već godinu i pol, a koja bi trebala biti deponirana na za to predviđenom mjestu.
Zahvaljujući relativno niskim propisanim kaznama, koje iznose od 200 tisuća kuna naviše, što je prava sitnica izvođačima većih građevina, veliki građevinari odlažu gdje ih je volja, plaćaju takve kazne i zadovoljno trljaju ruke. Naime, za primjerice 50 tisuća kubika inertnog građevinskog otpada, za čije bi deponiranje trebali platiti najmanje milijun i pol kuna, građevinari plate tek kaznu, ukoliko i nju vješto ne zaobiđu.
Splitski Konstruktor, koji je na temelju javnog nadmetanja, dobio izgradnju tri zgrade fakulteta na Sveučilišnom kampusu i koji bi, prema gruboj računici, mogao imati baš oko 50 tisuća kubika otpada, nelegalno već neko vrijeme deponira u Dugobabama, na prostoru svojeg nekadašnjeg kopa. Riječ je o starom kopu u kojeg je svojevremeno odvožen dio otpada iz Lore zbog čega je uslijedila i prekršajna prijava nadležne inspekcije. Na istom se mjestu sada ponovno deponira, dakako nelegalno.
Ako je ovaj deponij daleko od očiju nadležnih inspekcija Ministarstva zaštite okoliša, pa ga oni možda i ne vide, nije jasno kako ne uoče deponij ispod Klis Grla uz samu cestu, koji iz dana u dan poprima sve veće razmjere.
Na Karepovcu, koji je trenutno napunjen otpadom iz Lore, nema mjesta za novo deponiranje, a na jedinom legalnom otpadu u Karakašici kod Sinja, od velikih tvrtki građevinski otpad deponira tek kaštelanski Dalmacijacement, tvrtka koja je unatoč postojanju svojih kopova, ovim pokazala kako želi poštivati zakon.
U dvorištu Željezare Split još uvijek su deponirane goleme količine šljake, za čije je zbrinjavanje tvrtka svojevremeno raspisala natječaj, no isti nikad nije realiziran, iako bi otpad po zakonu trebao biti zbrinut. I na dijelu nekadašnjeg Jugovinila obavljana su povremena rušenja objekata za čije ostatke također nije poznato gdje su odloženi.
Činjenica je kako se u ovom trenutku gradi ili uklanja čitav niz objekata, i istovremeno odvozi građevinski otpad, no nitko nema jasnu predodžbu gdje isti završava. Tvrtke, koje se odluče na ovakav način "mutnog deponiranja" u startu lakše dobivaju poslove izgradnje. Njihove su ponude znatno niže jer u stavci za deponiranje trebaju predvidjeti tek 200 tisuća kuna za eventualnu kaznu ukoliko ih, kojim slučajem, obiđe inspekcija.
Izvor: Glas Dalmacije
