PREDSTAVLJEN PROJEKT "SPLIT 22 HRVATSKA"U organizaciji Društva za očuvanje kulturne baštine Kaštela “Bijaći” prošlog tjedna je u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću održano multimedijalno predstavljanje programsko–prostorne studije temeljene na poštivanju prirodne i kulturno-povijesne baštine pod nazivom "Split 22 Hrvatska" autora dipl. ing. elektrotehnike Željka Šegvića.
“Trudit i trpit i nadasve jubit”
Na samom početku događanja sve prisutne u ime organizatora pozdravio je predsjednik Društva “Bijaći” Milivoj Novak, pri čemu je napomenuo kako je studija Željka Šegvića rađena duže od dvije godine, a nastala je prvenstveno zbog dugogodišnjeg autorovog izbivanja iz Hrvatske, te iz njegove ljubavi prema rodnom kraju. U kolikoj mjeri je autor opčinjen krajem svoga djetinjstva, moglo se jasno uočiti gledajući slajdove sa početka prezentacije na kojima su se izmijenjivale prirodne i kulturne ljepote Splita, Kaštela, okolnih gradova, otoka i Dalmatinske zagore.
Govoreći o svom autorskom radu, odnosno o studiji nazvanoj “Split 22 Hrvatska”, Željko Šegvić upozorio je brojne prisutne Kaštelane na poruke koje se provlače kroz njegov multimedijalni rad, pa je u skladu s tim već u uvodnom dijelu prezentacije kroz riječi “Trudit i trpit i nadasve jubit” izrečena glavna misao i stav prema životu u rodnom kraju.
Dalmatinska zagora kao predgrađe Splita
U nastavku multimedijalne prezentacije Šegvić je pomoću slajdova prisutnima uspio dočarati svu ljepotu dalmatinskih otoka koje bi u svojoj viziji mostovima povezao sa Splitom, a Dalmatinsku zagoru autor prema svojoj Studiji vidi kao predgrađe Splita, Trogira, Solina i Kaštela.
Posebnu pozornost autor u studiji pridaje razvitku ekološke svijesti i zaštiti zelenih površina koje nepovratno nestaju, što naglašava kroz svoju viziju eko-etno sela koja bi trebala niknuti na padinama Kozjaka.
Inače, Šegvićeva studija “Split 22 Hrvatska” buduće je autorovo viđenje prostorno-prometnog uređenja zone koja uključuje Split, Solin, Kaštela, Dalmatinsku zagoru i srednjodalmatinske otoke, pri čemu bi tunel kroz Kozjak povezivao industrijsku zonu Vučevica s okolnim gradovima, a Kaštela bi sa Splitom bila povezana mostom ili tunelom.
Autor u budućnosti predviđa i troetažnu trajektnu luku u Splitu, novu luku za kruzere, te uronjene tunele do Brača i Hvara, i to sve sa ciljem najučinkovitije prometne povezanosti, a čime bi, kako autor kaže, došlo do znatnog podizanja kvalitete života na spomenutom prostoru.
Znanstvena fantastika za Kaštila
Brojni Kaštelani koji su nazočili prezentaciji studije “Split 22 Hrvatska” autorove ideje poslušali su sa velikim zanimanjem, ali i sa još većim čuđenjem. Naime, kako su između sebe komentirali, “u Kaštilima nije ni brza cesta završena, Stara kaštelanske cesta je još puna rupa, kanalizacija će brzo, a ove Zvjezdane staze sa podmorskin tunelima do Hvara i Brača će za par iljad godin.....”
Kao još jedna od glavnih zamjerki ovoj programsko–prostornoj studiji splitskog autora među prisutnima se moglo čuti i negodovanje što je čitava studija napravljena u korist razvoja Splita, pri čemu su svi okolni gradovi i mjesta tretirani samo kao splitska predgrađa.
