POLOVICOM RUJNA HRVATSKE ĆE GRAÐANE ZAPLJUSNUTI VELIKI VAL POSKUPLJENJANema sumnje kako će se većina poskupljenja i dogoditi, ali ipak ne treba očekivati jače socijalne ili sindikalne prosvjede, osim u javnim poduzećima i državnim službama. Naime, jesen je vrijeme konačne izrade državnog proračuna i sindikati u tim sektorima znaju da je to zadnji čas da osiguraju više novca i bolje uvjete rada za svoje članove u idućoj godini.
Najave "vruće" političke i gospodarske jeseni tijekom koje će pasti Vlada ili se raspustiti parlament, u kojoj će žestoki sindikalni prosvjedi i štrajkovi državu protresti iz temelja, redoviti su prilozi u hrvatskim medijima koncem kolovoza. Naravno, nikada do sada u Hrvatskoj nisu se zbog socijalnih ili političkih nemira mijenjale vlasti, a veće štrajkove su organizirali jedino moćni sindikati većih javnih poduzeća ili službi.
SIROMAŠNI BOGATAŠI
Ovogodišnja jesen dolazi opet s najavama brojnih poskupljenja osnovnih životnih potrepština i glavnih energenata, nema sumnje kako će se većina od tih poskupljenja i dogoditi ako cijene nafte na svjetskim tržištima nastave rasti, ali ipak ne treba očekivati jače socijalne ili sindikalne prosvjede, osim u javnim poduzećima i državnim službama. Naime, jesen je vrijeme konačne izrade državnog proračuna i sindikati u tim sektorima znaju da je to zadnji čas da osiguraju više novca i bolje uvjete rada za svoje članove u idućoj godini.
Ovaj put čitava je gospodarsko-socijalna situacija izložena rastu cijena naftnih derivata, a kako je Vlada prema dosadašnjim izjavama označila kao interventnu razinu onaj trenutak kada barel nafte dosegne 55 do 58 dolara, jasno je da će natprosječna poskupljenja biti hrvatska realnost. Ako cijene nafte nastave rasti poskupjet će značajnije sasvim sigurno prijevozničke usluge Hrvatskih željeznica, a i cestovni prijevoznici najavljuju rast cijena svojih usluga.
Podravka i Agrokor su već prije mjesec dana najavili da će pristupiti povećanju cijena ako cijene nafte nastave rasti, a prema istraživanju agencije Hendal iz svibnja, devedeset posto hrvatskih poduzeća osjeća poskupljenja nafte na svom poslovanju. Tvrtke za sada na sebe preuzimaju trošak rasta cijena derivata, ali za mjesec, dva dana se sasvim sigurno mogu očekivati veće cijene kruha i drugih osnovnih životnih namirnica. Unatoč takvim predviđanjima, inflacija u Hrvatskoj će ostati u predviđenim granicama do najviše tri posto tijekom ove godine, ali će jednako tako i kupovna moć građana Hrvatske ostati najmanja među tranzicijskim zemljama. Sva međunarodna istraživanja od 1990. do danas pokazuju kako Hrvatska ima nominalno vrlo visoke plaće u odnosu na većinu drugih tranzicijskih zemalja, ali jednako tako ima i najviše cijene u krugu tih država. "Zasluge" za to ima i precijenjen tečaj kune za nekih trideset do četrdeset posto, ali u sadašnjim uvjetima kreditne zaduženosti domaćeg stanovništva pod "valutnom klauzulom" nema te Vlade koja bi riskirala mijenjanje tečajne politike.
Oko tečaja kune vode se brojne akademske i dnevno-političke rasprave, svaka strana ima svoje vrsne argumente, ali nema tog premijera koji bi radi kratkoročnog povećanja kupovne moći građana i kratkoročnog povećanja konkurentnosti nacionalnog gospodarstva riskirao mogući bankrot velikog dijela građana i kolaps državnih financija. A za tri do pet godina, Hrvatska će ionako ući u zonu eura kada će u suradnji s Europskom središnjom bankom korigirati svoju tečajnu politiku radi što bezbolnijeg prelaska na euro.
PUŽEVIM KORAKOM
Jedan od načina preko kojega je do sada donekle amortizirano povećanje cijena bilo je i povećanje neoporezivog dijela plaće, međutim, to je većinom važilo samo za zaposlenike javnih i državnih službi, jer se u privatnim tvrtkama plaće ne bi povećavale sukladno tome. Nezavisni hrvatski sindikati, koji organiziraju većinom sindikate u javnim poduzećima i državnim službama, stoga opet traže povećanje neoporezivog dijela plaće, ali ako Vlada i pristane na to, plaće će se povećati za oko 300 tisuća zaposlenih u tim sektorima, dok ostali radnici to neće ni osjetiti. Stoga je jedini pravi način povećanja standarda građana povećanje proizvodnosti rada, a taj cilj se u hrvatskim uvjetima postiže puževim korakom.
Na žalost, jednostavno moramo plaćati danak deset godina promašaja HDZ-a do 2000. i trogodišnju stvaralačku pauzu bivše koalicijske vlasti i nadati se da će, uz budno oko javnosti i medija, HDZ u ovom mandatu na gospodarskom planu biti mnogo bolji "upravljač".
U svim tim gospodarsko-socijalnim labirintima HDZ mora voditi i te kako računa o umirovljenicima, a čini se kako Hrvatska stranka umirovljenika nije "lak zalogaj". Zbog neslaganja o načinu usklađivanja mirovina odgođena je sjednica Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a Vlada je zbog čvrstog stava SHU-a morala pristati da se mirovine usklađuju s plaćom na temelju rasta bruto plaća, a ne realnog rasta plaća.
GADNA "PETOLJETKA"
Bez dvojbe se može reći kako je ovaj parlamentarni mandat gospodarski i socijalni iznimno težak i da HDZ-u neće biti lako održati stabilnim državne financije i osigurati gospodarski razvoj, planiranu izgradnju cestovne infrastrukture i rast standarda građana. A o održavanju domaće poljoprivredne proizvodnje na kakvom-takvom životu da i ne govorimo. Rast cijena nafte na svjetskom tržištu čini od toga zadatka gotovo "nemoguću misiju" i vrijeme je da se i politička elita i građani otrijezne od velikih obećanja.
Stoga, ne slijedi nam vruća politička jesen, slijedi nam još jedna teška i gadna "petoljetka". Ma koliko mi šutjeli o tome.
