Nakon što je 08.11. u Slobodnoj Dalmaciji u rubrici Tribina objavljen članak pod naslovom "Porazno stanje turizma u Kaštelima", obratio nam se sam autor članka, ex dir. „Kaštelanske rivijere" Mate Barišin. Kako kaže gosp. Barišin, isti je članak na Portalu Grada Kaštela izazvao veli interes sa ponekim negativnim, a pretežno pozitivnim konotacijama, te nas je zamolio da članak objavimo u cijelosti kakvog je on sam predao redakciji, a koja ga je znatno skratila.
Porazno stanje turizma u Kaštelima
Mate Barišin
Za nama je još jedna turistička sezona. Negdje u njenom jeku „Slobodna Dalmacija" objavila je članak novinara Tihomira Rajčica u kojem on iznosi izvod iz dnevnog Splitskog lista iz druge polovine 19 st. u kojem nepoznati vizionar predviđa kaštelima zbog njihove ljepote, klime, položaj i drugih vrijednosti turističku budućnost ravnu onoj koju danas ima Opatija. Nadalje obrazlaže uglavnom opće poznatih činjenicama zašto se to nije i ostvarilo.
Ipak Kaštela su u svojoj dugoj turističkoj povijesti imale svoje rekao bih „zlatno" razdoblje.
Počelo je početkom 20 st. kada je doktor Šoulavi izgradio pansion doduše više sanatorijskog tipa. Temelj „pravog" turizma udario je javni bilježnik dr. Petar Kamber kada je 20 god. tog st. izgradio hotel, kasnije nazvan „Palace". Do drugog svjetskog rada kada su Istra, Opatija, Rijeka, Zadar i neki otoci bili pod Italijom, Kaštela uz Dubrovnik, Makarsku, Hvar i Crkvenicu postaju vodeća turistička destinacija na Hrvatskom Jadranu. U njima provodi odmore srednjoevropska društvena elita, a najviše Austrijanci i Čehoslovaci. U hotelu „ Palace" odsjeda Zagrebački nadbiskup Bauer sa svojim tajnikom danas blaženim Alojzem Stepincem, a u Kaštel Kambelovcu dinastija Karađorđević ima svoj ljetnikovac u kojem ljetuju kraljica Marija majka, prijestolonasljednik Petar sa bračom i ostalom svitom.
Iza drugog svjetskog rata nastaje u Kaštelima ekspanzija izgradnje turističkih objekata. Tako 60-ih godina gradi se turističko naselje Resnik i restoran „Plavi Jadran" koji je imao veliki značaj za razvitak kućne radinosti. Početkom 70-ih renovira se hotel „ Palace" i gradi novi, a početkom 80-ih izgrađeno je u Resniku bungalov naselje. Cvjeta sindikalni turizam i sve ekološke nevolje posebno čistoća mora koje su snašle Kaštela nisu mogla skršiti njihov turizam koji je tada ostvarivao i do 800 000 noćenja. Za naglasiti je da je Kaštelanske hotele u nekoliko navrata posjetio i Josip Broz Tito.
Tada je ponovno došao rat, hotele nastanjuju izbjeglice, zahvaćaju ih revalvizirani bankarski krediti pa privatizacija, Kutle, Austrijanci, Tulipani..., a sindikalni turizam se gasi.
Rezultat svega toga da je restoran „Plavi Jadran" davno srušen, a srušen je i novi dio hotela „ Palace", a stari pretvoren u dječji vrtić. U Resniku od 6 paviljona radi samo 1. dok hoteli „Danka" „ Ilirija" „Željezničko" ruinirani zjape prazni, a poštansko odmaralište pretvoreno je u općinski sud. Nakon preko 50 godina postojanja i uspješnog poslovanja H.U.P. „ Kaštelanska rivijera" nestala je sa turističke pozornice. Moglo bi se reći da su jedine svijetle točke Kaštelanskog turizma Berketova marina, par malih privatnih hotela i nešto kućne radinosti. Prema podatcima Turističke zajednice Kaštela ove godine je u njima ostvareno 132 000 noćenja.
Za takvo porazno stanje što preostaje nego sjetiti se naslova poznatog romana francuske spisateljice Fransoa Sagan i reći: Dobar dan turistička tugo - Kaštela.
Mate Barišin
ex dir. „Kaštelanske rivijere" Kaštel Stari
