Ekološke udruge Zvona Zagore, Zvona Kaštela i Rast Zagore, uz podršku Odbora PEPGO i stranke Zelena lista, održali su u Zagrebu skup pod nazivom „Dalmatinska Zagora – nepoznate vode i podzemlje“. Skup je započeo ispred zgrade Delegacije EK, nastavio se na Trgu Bana Jelačića, te završio posjetom kulturno-povijesno-umjetničkoj izložbi „Dalmatinska Zagora – nepoznata zemlja“ u Klovićevim dvorima, gdje je i održana konferencija za medije. Tijekom skupa, popraćenim plesovima i pjesmama Zagore, željelo se javnosti ukazati na neprocjenjivo vodno i podzemno prirodno bogatstvo ovog područja, te ju pobliže upoznati sa preko 30 jama podzemlja budućeg centra za gospodarenje otpadom u Lećevici. Gradnja ovog centra predstavlja dokazanu izravnu prijetnju onečišćenju podzemnih pitkih voda povezanih s tokovima rijeka Jadro, Pantana i Krka iz kojih se dalmatinski gradovi napajaju pitkom vodom.
Povod događanja su postupci MZOPU i Vlade RH, koji usprkos svim prezentiranim argumentima i nadalje ustrajavaju na pogrešnom konceptu gospodarenja otpadom. Ovaj koncept temelji se na gradnji spalionica, spaljivanju otpada u cementarama i gradnji mastodontskih centara s mehaničko-biološkom obradom otpada radi njegove pripreme za spaljivanje. Dokaz ovih nastojanja je nedavno usvojeni Plan gospodarenja otpadom u RH, čiji brojčani pokazatelji nedvojbeno upućuju na pogrešnu koncepciju. Dodatni dokaz je i nedavno usvojen prostorni plan za centar u Lećevici.
Polaznim okupljanjem ispred zgrade Delegacije EK željelo se simbolički ukazati na mjesto nastanka i podrške kontroverznog projekta. Šefu Delegacije gosp. Degertu ponovo su upućena pitanja koja su mu postavljena još prije dva mjeseca. Zašto Delegacija podržava ono što njeni članovi u vlastitim zemljama zasigurno ne bi (to je vidljivo npr. iz odredbi slovenskog Zakona o zaštiti okoliša gdje se zabranjuje gradnja deponija u krškom kraju – direktorica sektora za okoliš u Delegaciji je Slovenka).
Ponovo je izražena sumnja u tendenciju namjernog otezanja s integracijskim procesom financiranjem krivih projekata. Također je izražena sumnja u tendenciju ugrožavanja suvereniteta zemlje, bacajući je u dužničko ropstvo nametanjem krivih koncepcija. Nametnuta strategija gospodarenja otpadom koštat će hrvatske porezne obveznike 3,25 milijardi EUR do 2025. godine, što će rezultirati povećanjem komunalne naknade za oko tri puta. Ova koncepcija najmanje je četiri puta skuplja od ekološkog koncepta uspostavljenog na otoku Krku koji se temelji na odvojenom skupljanju otpada već od domaćinstva i recikliranju.
