ŠOK U KAŠTELIMA UNATOČ RANIJIM OBEĆANJIMA IZ PROJEKTA EKO-KAŠTELANSKI ZALJEVIako se kraj radova na izgradnji projekta Eko-Kaštelanski zaljev planira za 2010. godinu kada će s radom prestati i agencija koja ga realizira, gotovo 35.000 stanovnika Kaštela mogućnost priključka na gradsku kanalizaciju i gradsku vodu moglo bi dobiti tek 2020. godine.
Prije svega, plan Vodovoda i kanalizacije po osnovi namjenske cijene predviđa znatno manju prodaju količine vode, a time i manji priljev sredstava u blagajnu agencije u odnosu na ranije planove.
Kilometri mreže
Direktor eko-agencije Zlatko Čaljkušić najavljuje, istina, izgradnju svih komunalnih objekata, ali to za Kaštelane neće imati očekivani učinak. Grad je, naime, obvezan izgraditi gotovo 120 kilometara sekundarne mreže koja je glavni uvjet za rješavanje gorućih komunalnih problema za 35.000 Kaštelana koji žive bez kanalizacije i oko 15.000 onih koji nemaju gradsku vodu. Kako će izgradnja sekundarne mreže
pratiti ulaganja u milijunskim iznosima izraženim u eurima, realno je očekivati maratonske radove s obzirom na to da cijeli proračun grada Kaštela iznosi svega 115 milijuna kuna.
Drukčije razmišlja kaštelanski gradonačelnik Ivan Udovičić. - S izgradnjom sekundarne mreže krenut će se odmah nakon što se steknu uvjeti, odnosno čim završe radovi na eko-projektu, a kada su u pitanju financije, problema ne bi trebalo biti.
Udovičić, koji je ujedno i član Upravnog vijeća eko-agencije, računa na novac iz fondova EU-a, ali i na sredstva koja će se namaknuti novcem od legalizacije gotovo 8000 bespravno izgrađenih objekata u gradu podno Kozjaka.
Poskupljuje voda
Kako bi namakli financijska sredstva. Vodovod je prisiljen povećati cijenu vode od 1. siječnja 2008. godine i to za 50 lipa odnosno 1,50 na 2 kune po metru kubičnom — najavio je direktor agencije Eko-Kaštetanski zaljev Zlatko Čaljkušić.
Nova utopija
Da optimistička očekivanja prvog čovjeka Kaštela i nisu posve utemeljena govori, međutim, nešto drugo. Gradska vlast donijela je odluku da će sve "divlje" objekte prilikom legalizacije osloboditi plaćanja komunalnog doprinosa u iznosu od 80 posto. Uzme li se to u obzir jednostavna računica kaže kako iz tog izvora neće biti novca za ulaganje u komunalnu sekundarnu mrežu.
Izvor: Slobodna Dalmacija
