CRNE BROJKE PROMETNICA KROZ KAŠTELA I NADALJE UZIMA DANAKUnatoč tome što su Hrvatske ceste kao investitor i Institut građevinarstva Hrvatske kao glavni projektant pri građenju nove ceste kroz Kaštela obećali prometnu sigurnost i smanjenje broja prometnih nesreća, u četvrtak su na toj dionici državne ceste D-8 pale prve žrtve.
Život su u stravičnoj prometnoj nesreći izgubili slovenski državljani Zvonko i Mario Divković, i to nakon što je brzinom od 120 km na sat, dakle većom od dopuštene, a prilikom njihova uključivanja sa sporedne na glavnu cestu, naletio automobil iz smjera Splita. Krivci za ovu tragediju u Kaštelima mogu se brojiti na prste.
Počevši od poginulog vozača koji se pri uključivanju na glavnu prometnicu nije zaustavio na znak stop, vozača koji je iz smjera Splita vozio prekoračenom brzinom od dopuštene, pa do Hrvatskih cesta koje od dana otvorenja prometnice, upravo na mjestu tragedije, još u funkciju nisu pustile postojeće semafore.
Građani uklanjaju betonske blokove
Isto tako, ostavljeni prolazi između glavnih zaštitnih ograda koje dijele četiri prometna traka na čestoj su meti građana. Betonske blokove s tih mjesta građani uklanjaju kako bi automobilom preko četiri traka skratili putovanje. Ceste smrti u Kaštelima na kojima se i danas, unatoč ograničenjima od 80 km na sat, vozi brzinom od 120 do 140 kilometara, u posljednjih deset godina odnijele su 90 života.
Zbog takvih crnih brojki velikim prosvjedima u vrijeme izgradnje ove ceste stanovnici Kaštel Sućurca upozoravali su investitore, ali i kaštelansku gradsku vlast, na potrebu izgradnje provoznih i prolaznih pothodnika, no nitko od odgovornih nije ih čuo.
S tim se slaže i Stanko Smodlaka, stalni sudski vještak za cestovni promet i član Upravnog odbora Hrvatskog autokluba, koji drži nedopustivim izgradnju križanja u jednoj razini, i to na prometnicama gdje dnevno prometuje više od 30.000 vozila, kao što je slučaj u Kaštelima.
Problem kaštelanske ceste, gdje se prilikom izgradnje štedjelo na novcu, a zbog čega odlaze ljudski životi, po pitanju sigurnosti nije riješen, tvrdi Stanko Smodlaka, s obzirom na to da brza cesta mora biti fizički zaštićena, bez postojećih križanja te mogućnosti direktnog uključivanja vozila.
'Krive su Hrvatske ceste'
Za ovu prometnu tragediju krive su Hrvatske ceste zato što pri građenju nisu realizirale ono pravo rješenje, a to je petlja u dvije razine, izgradnja traka za isključivanje i uključivanje u promet, ali i neadekvatno održavanje ceste. Ne smije se dogoditi, drži Smodlaka, da se ne reagira na uklanjanje betonskih ograda od građana koje sprečavaju prolaz automobilima.
Izvor: Slobodna Dalmacija
